Visoki krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, godinama može neprimjetno nagrizati zdravlje bez da izazove ijedan prepoznatljiv simptom. Procjenjuje se da značajan broj ljudi živi s povišenim vrijednostima krvnog tlaka, a da to i ne zna; sve dok ne nastupi ozbiljna komplikacija poput moždanog ili srčanog udara.
Najveći izazov u prepoznavanju visokog tlaka je upravo ta njegova podmuklost. Osobe koje ne osjećaju nikakve tegobe najčešće ni ne pomišljaju da bi trebale mjeriti tlak. No stručnjaci upozoravaju: ako ste stariji od 40 godina, imate višak kilograma, ako u obitelji postoje slučajevi hipertenzije, loše se hranite, pušite, ako konzumirate previše alkohola ili živite pod stalnim stresom, pripadate skupini s povećanim rizikom. U tom slučaju, preporuka je mjeriti tlak barem jednom godišnje, i to čak i ako se osjećate sasvim zdravo.
Ponekad ipak postoje naznake
Postoje ipak i slučajevi kada tijelo upozori da nešto nije u redu. Pojava čestih glavobolja, zamućenog vida ili osjećaja pritiska u prsima može ukazivati na visoke vrijednosti krvnog tlaka. Ipak, važno je znati da takvi simptomi nisu specifični i mogu se pojaviti i kod drugih stanja. Ipak, ako se javljaju učestalo, osobito u kombinaciji s poznatim rizičnim čimbenicima, vrijeme je za posjet liječniku.
Mjerenje tlaka jedini je pouzdani način za otkrivanje hipertenzije. Prema smjernicama Mayo klinike, tlak manji od 120/80 mm Hg smatra se normalnim. Vrijednosti između 120 i 129 za sistolički tlak uz dijastolički manji od 80 označavaju povišeni tlak. Ako tlak prelazi 130/80 mm Hg, riječ je o hipertenziji prvog stupnja, dok vrijednosti iznad 140/90 mm Hg označavaju drugi stupanj. Osobitu pozornost treba obratiti na tlak koji prelazi 180/120 mm Hg. Tada govorimo o krizi koja zahtijeva ozbiljnu i hitnu medicinsku intervenciju.
Doma normalan, u ordinaciji divlja
Zanimljiv je i fenomen bijele kute. To je situacija u kojoj osoba ima povišeni tlak isključivo pri posjetu liječniku, dok su vrijednosti kod kuće uredne. Sumnja na takav oblik hipertenzije može se potvrditi cjelodnevnim holterom tlaka, uređajem koji automatski mjeri krvni tlak tijekom dana i noći uz obavljanje uobičajenih dnevnih aktivnosti.
Sekundarna hipertenzija ukazuje na veći problem
Neke osobe razviju visoki tlak iznenada i bez prethodnih rizičnih čimbenika. Tada se često radi o sekundarnoj hipertenziji. To znači da je uzrokovana nekim drugim poremećajem, poput bolesti bubrega, štitnjače ili hormonalnog disbalansa. Takve slučajeve je posebno važno prepoznati jer se liječenjem osnovnog uzroka može u potpunosti normalizirati krvni tlak.
Ako posumnjate na povišene vrijednosti, najbolje je početi voditi evidenciju mjerenja kod kuće i konzultirati se s liječnikom. Redovito praćenje, zajedno sa zdravim životnim stilom; uključujući smanjenje unosa soli, tjelovježbu i prestanak pušenja; značajno doprinosi održavanju tlaka u zdravim granicama. Jer visoki tlak možda ne boli, ali njegove posljedice mogu biti kobne. Zato je važno biti korak ispred i ne čekati simptome da biste reagirali.
