Prati nas

Vijesti

Planiraju budućnost

Mladi Finci sve više preuzimaju odgovornost za vlastitu mirovinu

Privatna mirovinska štednja u Finskoj doživjela je snažan rast, osobito među mlađima, dok povjerenje u javni sustav blago opada. Sve više građana, potaknuto nesigurnostima i reformama, preuzima osobnu odgovornost za svoju buduću financijsku sigurnost.

Objavljeno

|

Autor

Mladi muškarac s brkovima u traper kombinezonu nasmiješen sjedi vani i drži mobitel, u pozadini kombi i kuće u sunčanoj ulici.
ilustracija: S. Bura/mj

Privatna štednja za mirovinu u Finskoj znatno je porasla tijekom posljednjeg desetljeća, pokazuje sveobuhvatno istraživanje Finskog centra za mirovine. Više od polovice osoba u dobi od 25 do 67 godina u 2024. godini štedjelo je ili štedi za mirovinu.

Prema istraživanju, najčešće mirovinske štediše su samozaposlene osobe, oni s iznadprosječnim prihodima te građani koji se približavaju mirovini. Posebno je uočljiv porast štednje među mlađima od 30 godina. U 2024. godini čak 45 posto pripadnika ove dobne skupine izjavilo je da štedi za mirovinu, dok je 2014. taj udio iznosio tek 25 posto.

“Znanje mladih o štednji i ulaganju posljednjih je godina poraslo, djelomično zahvaljujući dostupnom sadržaju na društvenim mrežama. Prema našem istraživanju, mladi privatnu štednju za mirovinu smatraju važnijom za svoju buduću financijsku sigurnost nego stariji ispitanici”, kaže ekonomistica Kati Ahonen iz Finskog centra za mirovine.

oglas

Povjerenje u javni mirovinski sustav blago je opalo

Gotovo dvije trećine radno sposobnih Finaca izjavilo je da imaju povjerenje u mirovinski sustav u cjelini. No, to je sedam postotnih bodova manje nego u sličnom istraživanju provedenom 2019. godine. Najmanje povjerenja imaju mlađe osobe, žene i osobe s nižom razinom obrazovanja.

“Nismo zabilježili veće promjene u detaljnijim stavovima o funkcioniranju mirovinskog sustava. Više ispitanika nego ranije smatra da su mirovine sadašnjih umirovljenika na zadovoljavajućoj razini. No, istovremeno su i dalje prisutne kritike u vezi s dostatnošću budućih mirovina te pravednošću i jasnoćom sustava”, pojašnjava ekonomistica Sanna Tenhunen iz Finskog centra za mirovine.

Znanstvenici pretpostavljaju da su na stavove građana utjecali globalna politička i gospodarska neizvjesnost, kao i rasprave o mirovinskoj reformi. “S obzirom na to da do kraja 2024., kada je provedeno istraživanje, nisu bile poznate konkretne informacije o sadržaju pregovora o mirovinskoj reformi, stavovi o sustavu ostali su uglavnom stabilni”, dodaje Tenhunen. U istraživanju je sudjelovalo oko 1.600 radno sposobnih Finaca.

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP