Kanadski mirovinski sustav smatra se jednim od najstabilnijih na svijetu. Prema Globalnom mirovinskom indeksu (MCGPI), Kanada se uglavnom nalazi među 15 najboljih zemalja po kvaliteti mirovinskog sustava, zahvaljujući stabilnosti, održivosti i pokrivenosti.
Takav sustav se temelji na trostupnosti koja kombinira državnu potporu, obvezne mirovinske doprinose i dobrovoljne doprinose. Cilj je osigurati stabilna i diversificirana primanja u starosti.
Državni socijalni stup je za sve
Program naknade za starost, Old Age Security (OAS), predstavlja oblik univerzalne državne mirovine koja se isplaćuje svim državljanima i stalnim stanovnicima starijima od 65 godina. Za puni iznos potrebno je 40 godina boravka u Kanadi nakon 18. godine, no minimalni uvjet je 10 godina u statusu rezidenta. Maksimalni iznos se kreće oko 500 eura.
Za one koji padaju ispod linije siromaštva postoji i zagarantirani dodatak, Guaranteed Income Supplement (GIS), a koji osigurava zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Iznosi oba programa redovito se prilagođavaju inflaciji, a isplaćuju se is državnih poreznih prihoda.
Drugi stup je za radnike
Kanadski mirovinski plan, Canada Pension Plan (CPP), je stup temeljen na doprinosima radnika i iz njega novac dobivaju samo radnici. Osim onih u Quebecu jer oni imaju vlastiti sustav (QPP). Doprinosi se automatski odbijaju s plaće, a formalno ih uplaćuju radnici i poslodavci u jednakom iznosu. Od 2025. godine, doprinos iznosi 5,95 posto godišnje plaće, do maksimalnog iznosa od 71.300 kanadskih dolara. Samozaposleni uplaćuju puni iznos, odnosno 11,9 posto, s obzirom da su oni sami sebi poslodavci.
Iznos radničke mirovine iz CPP-a ovisi o ukupnim doprinosima i trajanju radnog vijeka. Mirovina se može početi primati već sa 60 godina, uz penalizaciju, ili odgoditi do 70. godine, što donosi veće mjesečne isplate kroz postotke bonifikacije.
Odgađanje primanja radničke mirovine nakon 65. godine povećava isplatu za 0,7 posto mjesečno (8,4 posto godišnje), do maksimalnog povećanja od 42 posto ako se odgodi do 70. godine.
Prema posljednjim podacima, maksimalna mirovina iz CPP-a u siječnju 2025. godine iznosila je 918 eura, dok je prosječna isplata nešto niža – 576 eura. CPP također nudi klasična dodatna osiguranja, uključujući invalidske mirovine, obiteljske mirovine te mogućnost dijeljenja mirovine među supružnicima radi poreznih olakšica.
Treći stup je za odlikaše
Treći stup mirovinskog sustava oslanja se na osobnu odgovornost radnika koji si žele osigurati mirovinu po svojoj mjeri. Građani mogu ulagati u Registered Retirement Savings Plans (RRSPs), Registered Pension Plans (RPPs) koje nude poslodavci te Tax-Free Savings Accounts (TFSAs).
Upravo je ova dobrovoljna mirovinska štednja, povrh prva dva stupa, ključ dobrog standarda kanadskih umirovljenika i daje im dovoljno fleksibilnosti da mogu putovati, pokrivati veće troškove poput održavanja kuće ili pomagati u školovanju unučadi.
Uz treći stup, radnici si mogu osigurati svojevrsno prijelazno razdoblje do potpunog umirovljenja pa mnogi odgađaju radničku mirovinu da bi dobili bonifikaciju, a za to vrijeme rade honorarne poslove i koriste isplate iz mirovinske štednje.
Sredstva iz CPP-a ulaže neovisna organizacija CPP Investments, koja trenutno upravlja fondom vrijednim više od 699 milijardi kanadskih dolara. Dugoročna strategija ulaganja osigurava stabilnost sustava i održivost isplata budućim generacijama.
Što je MCGPI?
MCGPI je kratica za Mercer CFA Institute Global Pension Index, godišnji indeks koji rangira mirovinske sustave zemalja diljem svijeta na temelju njihove kvalitete, održivosti i pokrivenosti. Razvijen je u suradnji između konzultantske tvrtke Mercer i CFA Instituta kako bi se usporedili mirovinski sustavi i identificirale njihove snage i slabosti.
