Kako poboljšati materijalni status umirovljenika? Ili još jednostavnije, kako povećati mirovine? Profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu, prof. dr. sc. Zoran Šućur, imisli da povećanje doprinosa nije dobro rješenje.
“Povećanje mirovinskih doprinosa jest jedan od mogućih načina za povećanje mirovina. Poznato je da su stope doprinosa tijekom 1990-ih u Hrvatskoj bile više od 25 posto bruto plaće. Međutim, istina je da danas znatan broj zemalja ima veće stope doprinosa za mirovine od Hrvatske (među te zemlje spadaju i spomenute Slovenija i Italija), ali je također istina da postoji niz zemalja s manjim stopama doprinosa od Hrvatske”, kaže Šućur za Glas umirovljenika.
“Sa sadašnjom stopom od 20 posto Hrvatska se nalazi oko prosjeka zemalja EU”, pojašnjava, dodajući da bi poslodavci teško prihvatili veća izdvajanja jer stalno traže porezno i doprinosno rasterećenje rada. Profesor zato smatra da bi prioritet trebalo dati produženju radnog vijeka.
“U takvoj situaciji osobno bi prednost dao produljenju radnog vijeka i podizanju dobi ulaska u starosnu mirovinu. Dok je Hrvatska po visini doprinosa oko europskog prosjeka, korisnici mirovina u Hrvatskoj imaju značajno kraći radni staž (u prosjeku, 31 godinu)”, naglašava.
Prema podacima Eurostata, prosječno očekivano trajanje radnoga vijeka u 2024. iznosilo je 37,2 godine u EU, dok je u Hrvatskoj ono tek 34,8 godina; kraće imaju samo Rumunjska i Italija. Susjedna Slovenija, primjerice, bilježi 37,1 godinu radnog vijeka.
“Podaci o visini mirovina pokazuju da umirovljenici s preko 40 godina radnog staža primaju prosječnu mirovinu od oko 940 eura, što iznosi oko 66 posto prosječne plaće. Prema tome, mišljenja sam da zbog demografskih i niza drugih razloga nužno će biti postupno podizati dob ulaska u starosnu mirovinu na 67 godina”, ističe Šućur.
Podsjeća i da je takvo rješenje već bilo predviđeno Zakonom o mirovinskom osiguranju iz 2013. godine, no umirovljeničke udruge i sindikati uspješno su ga srušili tijekom rasprave o reformi 2019. godine. “Smatram da ova reforma nije pripremljena na primjeren način od strane više vlada jer je, među ostalim, izostao potrebni dijalog između socijalnih partnera”, komentira profesor ovogodišnje promjene mirovinskog zakona.
