Donedavna predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), Jasna Petrović, komentirala je mirovinske trendove. Kaže da budućnost umirovljenika, po svemu sudeći, nije lijepa.
“Trenutačno nemamo dovoljno svijetlu budućnost jer imamo udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći niži nego u većini susjednih zemalja, ne samo Slovenije već i Crne Gore, Srbije, Makedonije pa čak i Federacije BIH”, objasnila je za Istarski.hr.
“Većina umirovljenika su samci, a 60 posto njih je 2023. godine bilo u zoni rizika o siromaštva, i među četiri smo EU zemlje s najviše siromašnih starica i staraca. Smrtnost je u ozbiljnom porastu, a siromaštvo je glavni razlog povećane smrtnosti, što je vidljivo i po niskim mirovinama onih koji umiru. Zdravstvena skrb je neuređena i neprilagođena starima, nema razvijene palijativne skrbi, a hospicija postoje dva pri Crkvi”, navodi Jasna Petrović.
Prošla je godina, ako je nju pitati, bila najgora. U njoj umirovljenici nisu ostvarili niti jedno novo pravo, već su bili gurnuti na marginu i zaboravljeni zbog izbora i intenzivnih pregovora s sindikatima državnih službenika koji su urodili visokim povećanjem plaća. Možda je najtužniji trenutak bio kad su preko noći, i to retroaktivno, dužnosnici sami sebi podigli osnovicu plaće za 83 posto, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo umirovljenika kojima je obećavano da će prosječna mirovina dostići 800 eura.
“Dijalog je uspostavljen s vladama Andreja Plenkovića koji se i sam zna uključiti u rad Nacionalnog vijeća. Problem je što se stalno mijenjaju ministri rada i što u pravilu nisu iz struke. Srećom, u državnoj administraciji ima stručnih ljudi pa se dijalog održava. Za našu zemlju koja bilježi stanovito gubljenje radne snage potrebno je zadržati statusna prava radništva”, objašnjava Petrović.
Najvažnijim postignućem svojeg mandata dugog 13 godina smatra zaustavljanje privatizacije mirovinskog sustava, koja je započela 2002. godine uvođenjem obveznog drugog mirovinskog stupa. Od početka 2019. omogućeno je pravo izbora pri odlasku u mirovinu, samo iz prvog stupa ili iz oba stupa. Oko 70 posto umirovljenika je biralo mirovinu iz prvog stupa jer je povoljnija i ima bolju formulu usklađivanja.
“I dalje smatramo da obvezni drugi stup treba, kao što je to učinila većina europskih zemalja koje su ga uvele pod pritiskom Svjetske banke i MMF-a, transformirati u dobrovoljni, umjesto što se izmišljaju različite zakonske olakšice kako bi se umirovljenike nagovorilo na izbor drugog stupa, npr. pravom na podizanje 25 posto ‘ušteđevine’, čime se novac troši na pokrivanje ovrha, dugova ili investicija, a ne na mirovine i njihovu osnovnu funkciju zaštite od siromaštva u starosti”, kaže Jasna Petrović za Istarski.hr, napominjući da je Svjetska banka pokušala uvesti automatsko uključivanje u treći mirovinski stup za sve novozaposlene, čemu se SUH oštro usprotivio.
