U 2024. godini čak 93 od ukupno 243 europske regije zabilježile su stopu rizika od siromaštva ili društvene isključenosti višu od prosjeka Europske unije, koji iznosi 21 posto. Četiri su regije su stagnirale, dok ih je 146 kotiralo bolje od prosjeka.
U Hrvatskoj je, prema ovom izvješću, 21,7 posto stanovništva bilo u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti, a to je tek nešto više od europskog prosjeka. Razlike među hrvatskim regijama pritom su izrazite: najlošije stoji Panonska Hrvatska, gdje je čak 31 posto stanovnika izloženo riziku. Slijedi Jadranska Hrvatska s 22,9 posto, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio znatno niži, 18,3 posto.
Najpovoljnija je situacija u Zagrebu, gdje je u riziku svega 11,1 posto stanovnika; manje nego u mnogim europskim metropolama pa i znatno ispod Bruxellesa čija regija bilježi 37,3 posto.
Prema ovom izvješću, u pet europskih regija rizik od siromaštva čak je dvostruko veći od europskog prosjeka. Najvišu stopu imao je francuski prekomorski teritorij Gvajana, gdje čak 59,5 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Slijede talijanske regije Kalabrija (48,8 posto) i Kampanija (43,5 posto) te španjolski gradovi Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).
Ukupno 25 regija EU-a imalo je najmanje trećinu stanovništva u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Najveća koncentracija takvih područja bilježi se u Grčkoj (5 regija), Bugarskoj, Španjolskoj i Italiji (po 4 regije), te u Rumunjskoj i francuskim prekomorskim teritorijima (po 3). U ovu skupinu ušle su i dvije razvijene, većinski urbane regije zapadne Europe – belgijska prijestolnica Bruxelles i njemački grad Bremen.
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se 26 regija u kojima je manje od 12,5 posto stanovnika bilo u riziku od siromaštva. Među njima je sedam regija u sjevernoj i središnjoj Italiji, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano s najnižom stopom u Europskoj uniji (6,6 posto).
Slijedi šest od osam regija Češke, među kojima je Jihozápad s trećom najnižom stopom (8,8 posto), tri regije flamanske Belgije, tri austrijske regije, dvije regije u Poljskoj (uključujući Varšavu), te glavni gradovi Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke. Posljednja od njih, Bratislavský kraj, bilježi drugu najnižu stopu u EU-u; svega 8,6 posto. U skupinu najuspješnijih regija po ovom pokazatelju ulazi i sjeverozapadna mađarska regija Közép-Dunántúl.
