Prije točno godinu dana Vlada je donijela odluku o isplati jednokratnog dodatka koji smo, zbog vremena isplate, nazvali božićnicom. Na račune 1,2 milijuna umirovljenika i korisnika nacionalne mirovine sjela je 20. prosinca 2024. godine, a neovisno o visini primanja, svi su dobili po 80 eura. To je državni proračun koštalo 100 milijuna eura.
Ove godine sve upućuje na to da božićnice neće biti. Iako je lani odluka objavljena posve iznenada, teško je očekivati reprizu u trenutku kada ministar financija Marko Primorac otvoreno govori da je Hrvatska na samoj granici dopuštenog deficita. Božićnicu će tako, najavljivala je u saborskoj raspravi oporba, samo samo imenom zamijeniti trajni dodatak. Ipak, je li riječ samo o terminološkoj zamjeni i je li doista sve isto kao i lani?
Ove godine trajni dodatak isplatit će se u iznosu šest eura za svaku godinu mirovinskog staža, što znači da će oni koji su radili duže, dobiti više. Time je ukinuta uravnilovka, što je mnoge razočaralo, a neke i razveselilo jer je za takozvanu 13. mirovinu izdvojeno duplo više novca nego za prošlogodišnju božićnicu; čak 210,6 milijuna eura. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje još nije objavio datum prve isplate, a procjenjuje se da će prosječan korisnik primiti oko 171 euro. Iz toga je razvidno da ipak ne možemo govoriti da je samo promijenjeno ime ovog socijalnog transfera.
Dodatak će se računati prema stažu koji je korišten za izračun mirovine – neovisno o tome je li riječ o starosnoj, obiteljskoj, invalidskoj ili mirovini ostvarene po posebnim propisima. Udovicama i udovcima dodatak će se određivati prema stažu umrlog supruga, odnosno onom na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina. Invalidskim umirovljenicima priznat će se i pridodani staž, onaj koji simulira razdoblje do 60. godine koje bi radili da nije došlo do gubitka radne sposobnosti.
Ista logika vrijedi i za korisnike beneficiranog staža: ako im je, primjerice, 30 godina rada uvećano na 37 godina staža u povećanom trajanju, dodatak se računa upravo prema tom većem broju godina. Za dijelove umirovljenika po posebnim propisima, poput HRVI-ja ili slučajeva ozljede na radu i profesionalnih bolesti, gdje je za izračun mirovine priznato 40 godina staža, godišnji dodatak također će se računati kao da je odrađeno punih 40 godina.
Važna napomena odnosi se na zaokruživanje: u izračun ulaze samo pune godine staža. Tako će osoba s 30 godina i 10 mjeseci staža dobiti dodatak za 30 godina; dakle 180 eura, a ne 185.
Dodatak se neće oporezivati, neće ulaziti u prihodovni cenzus za oslobođenje od dopunskog zdravstvenog osiguranja i bit će izuzet od ovrhe.
