Broj radnika u odnosu na umirovljenike nije se počeo urušavati jučer, a ni s osamostaljenjem Hrvatske. Naime, omjer osiguranika i korisnika mirovina padao je već i u kasnoj fazi Jugoslavije. Konkretno, u SR Hrvatskoj su osamdesete počele s 4,04 osiguranika (osoba koje su plaćale doprinose) na jednog umirovljenika, da bi pale na 3,32 u 1989. godini.
U tom je desetljeću broj zaposlenih dosegnuo dva milijuna, no broj umirovljenih rastao je još brže od baze koja ih je financirala što je pokazalo smjer u kojem će se kretati mirovinski sustav.
Rat i pretvorba guraju sustav prema rubu
Očekivano, tranzicija u kapitalizam i osamostaljenje Hrvatske, bili su prijelomna točka u kojoj su se stvari ubrzavale, a strašna razaranja zemlje i takozvana pretvorba, sustav su porinule prema samom rubu održivosti. Tako se 1990. godine omjer još držao na 3,00 da bi se već u idućoj godini sunovratio na 2,56. Svaka iduća godina bila je sve teža; radnika je bilo sve manje, a broj umirovljenih je bujao. 1996. godine omjer je pao na 1,66.
Šest godina, pola milijuna radnika manje
U tom razdoblju broj osiguranika pada s 1,97 milijuna (1990.) na 1,48 milijuna (1996.), dok broj korisnika raste s 656 tisuća na 889 tisuća. To je najbrži i najdublji strukturni lom hrvatskog mirovinskog sustava čije posljedice osjećamo i danas.
1999. godine omjer je pao na 1,38 nakon čega je slijedilo dugo razdoblje stagnacije. Tračak nade donijela je 2007. godina kada je “poskočio” na 1,41, no to je bila tek kratkotrajna epizoda nakon koje je novo dno dotaknuto 2014. godine kada su se brojevi najviše približili. Na jednog umirovljenika dolazilo je samo 1,14 radnika.
Zašto je Hrvatska 2014. dotaknula dno?
Europska komisija je to u svojim analizama i preporukama objasnila prevelikim brojem prijevremenih umirovljenja. U izvješćima iz 2015. godine (koja se osvrću na stanje u prethodnoj godini) Komisija upozorava vladu Zorana Milanovića da je u prvih devet mjeseci 2014. godine više od 35 posto svih umirovljenja u općem sustavu bilo prijevremeno i preporučila destimulaciju ranog izlaska s tržišta rada kroz jače penaliziranje i smanjivanje broja iznimki od općih pravila za umirovljenje.
Uzlazno, ali nedovoljno
Od 2015. počinje postupni oporavak omjera, a zadnje tri godine taj se rast ubrzava. Broj umirovljenika se stabilizirao između 1,22 i 1,24 milijuna, a porastao je broj radnika. Do 2024. godine omjer se podignuo na 1,39. Na kraju 2025. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 1.729.787 osiguranika uplaćivalo je doprinose za isplatu 1.228.747 mirovina, što znači da je omjer bio 1,41.
