Prosječni umirovljenik trebao bi, prema zahtijevu Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), dobivati višestruko veći godišnji dodatak od onoga koji je isplaćen prošle godine.
Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić u razgovoru za naš portal iznijela je SUH-ov zahtjev da se takozvana 13. mirovina trajno veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) i stvarni radni staž, a ne ukupni mirovinski staž koji uključuje razne dodatke. Više o tomu možete pročitati na ovoj poveznici.
Time bi se postiglo da se godišnji dodatak usklađuje istim mehanizmom kao i same mirovine, dok bi se vezivanjem uz stvarni radni staž provela deklarirana intencija Vlade nagrađivanja godina rada.
SUH predlaže da vrijednost godine za obračun dodatka bude 80 posto AVM-a te da se dodatak isplaćuje dvaput godišnje: u lipnju i prosincu čime bismo postali jedna od europskih država koje isplaćuju i 13. i 14. mirovinu. Na taj način opravdao bi se i taj kolokvijalan naziv godišnjeg dodatka koji bi se ukupnom vrijednošću stvarno približio jednoj mirovini.
Koliko je to novca?
Od 1. siječnja 2026. godine aktualna vrijednost mirovine iznosi 14,84 eura. To bi značilo da bi, uz aktualne podatke, jedna godina rada vrijedila oko 11,90 eura. Za umirovljenika s prosječnih 32 godine stvarnog rada to bi iznosilo približno 380 eura po isplati, odnosno oko 760 eura godišnje, pod uvjetom da se u spomenute 32 godine ne uključuju pridodani oblici staža poput majčinskog dodatka ili beneficiranog staža.
Koliko je koštao prvi godišnji dodatak?
Godišnji dodatak uveden je mirovinskom reformom i prvi put je isplaćen krajem 2025. godine. Vlada je tada odredila iznos od šest eura po godini staža za sve umirovljenike, što je u prosjeku donijelo oko 170 eura po osobi. Za tu jednokratnu isplatu iz državnog proračuna osigurano je približno 217 milijuna eura.
Prema SUH-ovom prijedlogu, ukupan iznos bi bio gotovo četiri puta veći na godišnjoj razini. Bila bi to gotovo milijarda eura. No riječ je tek o gruboj procjeni, budući da bi iznos ovisio o konačnom broju korisnika i strukturi staža.
