Prati nas

Vijesti

Dugogodišnji osiguranici

Vidi li im se to na mirovini? Počeli su raditi kao tinejdžeri i izgurali 41 godinu

Radili su od rane mladosti i skupili više od 41 godine staža, ali njihova prosječna mirovina iznosi tek oko 781 euro. Podaci HZMO-a pokazuju da dodatne godine rada povećavaju iznos, no ne dramatično; čak ni najdulji radni vijek ne donosi ni 900 eura u prosjeku.

Objavljeno

|

Osoba u ruci drži novčanik s novčanicama, podiže novac s bankomata.
foto: Nick Pampoukidis /Unsplash

Jesu li dugogodišnji umirovljenici doista nagrađeni za to što su rano počeli raditi pa su i rano “natukli” najmanje 41 godinu radnog staža? Naime, zakon kaže: “Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.”

Važno je znati da se u tu 41 godinu staža osiguranja uračunava samo staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. I da je Hrvatska za veljaču isplatila samo 65.298 takvih mirovina, a od toga ih je 58.144 u kategoriji bez međunarodnih ugovora.

Koliko je to u eurima?

Prosječna mirovina tih korisnika iznosi 780,68 eura. Budući da je riječ o mirovinama ostvarenima isključivo u hrvatskom sustavu, ova skupina predstavlja školski primjer radničkih mirovina i često se uzima kao mjerilo koliko sustav uopće nagrađuje dug i kontinuiran rad. Dugogodišnji umirovljenici su najčešće radnici koji nisu redovno studirali i rade u zanatskim i fizičkim zanimanjima.

oglas

Više od polovice ih ima staž od 41 godine, što upućuje da su mnogi otišli u mirovinu čim su stekli uvjete; oko 30 tisuća ljudi pada u tu kategoriju. Kako staž raste, broj korisnika naglo se smanjuje, pa je onih koji su radili 46 godina ili dulje tek 2.116, kažu podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Kako staž utječe na iznos mirovine dugogodišnjeg osiguranika?

Mirovina raste s duljinom staža, ali umjereno. Oni s najkraćim stažem unutar ove skupine primaju u prosjeku 746,44 eura, dok oni s najduljim (46 i više godina) dobivaju 897,22 eura. Razlika između najnižeg i najvišeg prosjeka iznosi oko 151 euro mjesečno, što znači da im ni pet ili više dodatnih godina rada ne donosi dramatično veći prihod u starosti.

Što iz svega možemo zaključiti?

Rani ulazak na tržište rada ne jamči visoku mirovinu pa možemo reći da institut dugogodišnjeg osiguranika nije financijska nagrada za dugi staž. Ali jest svojevrsno olakšanje i priznanje onima koji su u ranoj mladosti počeli raditi i izdržali duže od četiri desetljeća, često na slabo plaćenim radnim mjestima. Pogotovo ako su radili u teškim fizičkim zanimanjima koja bitno smanjuju broj zdravih godina provedenih u mirovini.

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP