Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj (bez međunarodnih ugovora) za veljaču (isplaćena u ožujku) iznosila je 701,73 eura, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ono što je posebno zanimljivo jest da je procijenjeni medijan u ovom slučaju vrlo vjeran toj aritmetičkoj sredini: oko 705 eura. To pak znači da polovica umirovljenika prima više, a druga polovica niže mirovine.
Riječ je o kategoriji koja objedinjuje 410.427 starosnih umirovljenika s vrlo raznolikim ukupnim stažem pri čemu ih više od pola, čak 220.747, ima ukupni staž do 34 godine. Ti umirovljenici s nepunim stažem u prosjeku žive s 506,66 eura mjesečno.
S druge strane, tek nakon 40 godina rada prosječne mirovine prelaze približno 950 eura, a iznad 1.000 eura isplaćuju se onima koji imaju najmanje 45 godina staža. Onih koji imaju 40 i više godina staža tek je 99.069.
Što se za taj novac može kupiti?
Koliko takav prihod u starosti znači u svakodnevnom životu, jasno je iz usporedbe s osnovnim troškovima. U veljači je standardna Koliko.HR prehrambeno-higijenska košarica za samca iznosila 331,49 eura, dok je košarica “za preživljavanje” stajala 249,85 eura. Umirovljeniku s tipičnom mirovinom od oko 700 eura nakon podmirenja tih osnovnih troškova ostaje približno 350 do 450 eura za sve ostalo; stanovanje, režije, lijekove, prijevoz i druge nužne izdatke.
Puno je teže velikom broju onih s kraćim stažem. Primjerice, umirovljenici s do 24 godine staža primaju između 357 i 418 eura, pa standardna košarica u takvim slučajevima troši gotovo cijelu mirovinu, a čak i minimalna košarica za preživljavanje odnosi više od polovice prihoda.
Zaostatak za plaćama je ogroman
U usporedbi s plaćama, situacija je alarmantna. Za najkraći staž riječ je o svega oko četvrtine prosječne plaće, dok se tek nakon 40 godina rada taj udio penje na približno dvije trećine. To znači da bez dugog radnog vijeka starosna mirovina u pravilu ne omogućuje održavanje životnog standarda iz razdoblja zaposlenosti.
