Treći mirovinski stup: Koliko treba uplatiti i kada se novac može podići?

Dobrovoljna mirovinska štednja, poznata kao treći mirovinski stup, služi za stvaranje dodatne mirovine. Član sam bira koliko će i kada uplaćivati, može privremeno ili trajno prestati s uplatama, a država štednju potiče godišnjim dodatkom.

Kako se učlaniti i može li se odustati?

Članstvo započinje sklapanjem ugovora s mirovinskim društvom i upisom u registar članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda. Od ugovora se može odustati bez navođenja razloga u roku od 15 dana od prve uplate, pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu.

Jedna osoba može istodobno štedjeti u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Visina i učestalost uplata nisu unaprijed određene pa se može uplaćivati mjesečno, povremeno ili samo kada to financijske mogućnosti dopuštaju. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su člana fonda, bez obzira na to je li ih uplatio sam član, njegov poslodavac ili druga osoba.

Prestanak uplata ne znači prestanak članstva. Već uplaćeni novac ostaje na osobnom računu i nastavlja se ulagati. Njegova vrijednost ovisi o rezultatima fonda pa može rasti, ali u pojedinim razdobljima i padati.

Koliko država dodaje na uplaćeni novac?

Državni poticaj iznosi 15 posto godišnjih uplata, a najviše 99,54 eura godišnje. Za puni poticaj tijekom godine treba uplatiti najmanje 663,61 euro, što odgovara prosječnoj uplati od oko 55,30 eura mjesečno. Na godišnju uplatu od 300 eura država, primjerice, dodaje 45 eura.

Osoba koja štedi u više fondova može dobiti poticaj samo u jednom od njih. Pravo na poticaj imaju članovi s prebivalištem u Hrvatskoj ili hrvatski državljani. Mogu ga ostvariti i članovi s prebivalištem u drugoj državi Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora, ali samo dok se za njih u Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezni drugi mirovinski stup.

Poslodavac radniku može neoporezivo uplaćivati do 67 eura mjesečno, odnosno do 804 eura godišnje.

Koja je razlika između otvorenih i zatvorenih fondova?

U otvoreni dobrovoljni mirovinski fond može se učlaniti svatko, neovisno o dobi i radnom statusu. Zatvoreni fondovi namijenjeni su određenim skupinama, primjerice zaposlenicima poslodavca koji je osnovao fond, članovima sindikata ili strukovne udruge te samozaposlenim osobama povezanim s pokroviteljem fonda.

Pri izboru fonda treba usporediti naknade, dosadašnje rezultate ulaganja i stupanj rizika. Dosadašnji prinosi nisu jamstvo budućih rezultata.

Ako član umre, sredstva na njegovu osobnom računu nasljeđuju se u skladu s propisima o nasljeđivanju.

Kada se može početi primati mirovina iz trećeg stupa?

Isplata u pravilu može početi najranije s navršenih 55 godina, bez obzira na to je li član zaposlen ili već prima mirovinu. Za osobe koje su ugovor o članstvu sklopile prije 1. siječnja 2019. pravo na isplatu može se ostvariti već s 50 godina.

Nakon ispunjavanja dobnog uvjeta moguće je zatražiti jednokratnu isplatu do 30 posto sredstava na osobnom računu. Ostatak se isplaćuje u obliku privremene ili doživotne mirovine, ovisno o izabranom načinu isplate.

Tko isplaćuje mirovinu iz trećeg stupa?

Novac se može isplaćivati putem dobrovoljnoga mirovinskog fonda, mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

Putem samog fonda može se isplaćivati samo privremena mirovina, i to za sredstva do 13.272,28 eura. Iznos pojedine isplate može se mijenjati jer ovisi o vrijednosti udjela u fondu.

Sredstva se mogu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje isplaćuje privremenu ili doživotnu mirovinu. Privremena isplata može početi najranije s 55 godina, dok se doživotna mirovina može ugovoriti najranije sa 60 godina. Uvjeti isplate, visina mirovine i postupanje s preostalim sredstvima ovise o odabranom modelu i ugovoru sklopljenom s isplatiteljem.

Na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća se porez tijekom štednje ni prilikom isplate mirovine.

Koja društva upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima?

Na hrvatskom tržištu djeluju četiri mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima: Allianz ZB, CROATIA osiguranje, Erste i Raiffeisen. Građanima je dostupno osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok su zatvoreni fondovi namijenjeni zaposlenicima određenih poslodavaca, članovima sindikata ili drugim posebnim skupinama.