Najniža i najviša mirovina: kada i kako se određuju

Najniža i najviša mirovina predstavljaju zakonsku donju i gornju granicu iznosa koji se može isplaćivati korisnicima mirovina. Najniža mirovina štiti osiguranike kojima bi mirovina izračunata prema stažu i doprinosima bila preniska, dok se najvišom mirovinom ograničavaju izrazito visoki iznosi.

Kada se određuje najniža mirovina

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), a izračunata mu je mirovina niža od zakonom propisane najniže mirovine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu. Korisnik zbog toga ne mora podnositi poseban zahtjev.

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM) koja vrijedi na dan određivanja mirovine. Na tako dobiveni iznos primjenjuju se polazni i mirovinski faktor pa konačna svota ne mora biti jednaka jednostavnom umnošku godina staža i vrijednosti za jednu godinu.

Što je polazni, a što mirovinski faktor?

Polazni faktor prikazuje vrijednost umanjenja ili povećanja mirovine zbog vremena odlaska u mirovinu. Njime se izražava penalizacija kod prijevremenog umirovljenja, odnosno bonifikacija kada osiguranik nastavi raditi nakon što ispuni uvjete za starosnu mirovinu. Mirovinski faktor ovisi o vrsti mirovine i određuje u kojem se opsegu izračunani osobni bodovi uzimaju pri određivanju konačnog iznosa.

Koliko iznosi najniža mirovina?

Od 1. siječnja 2026. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 15,73 eura. Tako bi početni izračun za 30 godina staža iznosio 471,90 eura, a za 40 godina staža 629,20 eura, prije primjene odgovarajućeg polaznog i mirovinskog faktora.

Kako se računa najviša mirovina

Najviša mirovina ne određuje se kao jedinstven fiksni iznos. Izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž, iskazan u decimalnom obliku, pomnoži s najviše 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Tako dobiveni osobni bodovi zatim se množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Ako je mirovina izračunata prema općim pravilima Zakona o mirovinskom osiguranju viša od iznosa dobivenog prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisniku se određuje zakonski ograničena, odnosno najviša mirovina. Visina tog ograničenja zato ovisi o stažu, vrsti mirovine, dobi pri umirovljenju i aktualnoj vrijednosti mirovine.

Posebna pravila za branitelje i dio saborskih zastupnika

Posebna pravila vrijede za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i pojedine bivše zastupnike u Hrvatskom saboru. Njima se najviša mirovina može odrediti u visini dvostrukog iznosa najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža.

Kod bivših saborskih zastupnika primjena pravila ovisi i o sazivu u kojem su obnašali dužnost. Zastupnicima iz šestog i ranijih saziva mirovina se ograničava prema posebnim odredbama, dok se na zastupnike sedmog saziva koji su dužnost obnašali u prvom mandatu primjenjuju opća pravila Zakona o mirovinskom osiguranju, uz ograničenje od 3,8 vrijednosnih bodova po godini staža.