Zdravlje u mirovini: Hrvatima nakon 65. ostaje još samo šest godina

Hrvati koji navrše 65 godina mogu očekivati još samo oko šest godina života bez ograničenja u uobičajenim aktivnostima uzrokovanih zdravstvenim problemima. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2023. godinu, žene u Hrvatskoj mogu očekivati 5,9, a muškarci 6,1 zdravu godinu.

Kada se usporedimo s prosjekom EU, Hrvati mogu znatno kraće uživati u životu bez ograničenja u uobičajenim aktivnostima uzrokovanih zdravstvenim problemima. Prosječna građanka EU s 9,6 zdravih godina ima 3,7 godina zdravlja više od prosječne Hrvatice, a prosječan građanin EU s 9,2 godine ima 3,1 zdravu godinu više od Hrvata.

Razlike među samim europskim državama goleme su. Šveđanke i Norvežanke sa 65 godina mogu očekivati još 14,3 zdrave godine, dok Šveđani mogu očekivati 13,5, a Norvežani 13,6 godina. Maltežani imaju 13,1 zdravu godinu, više nego dvostruko u odnosu na hrvatske muškarce.

Na drugom kraju ljestvice, uz Hrvatsku, nalaze se Rumunjska, Latvija i Slovačka. Rumunjke nakon 65. mogu očekivati samo 3,8 zdravih godina, Latvijke pet, a Slovakinje 5,2 godine. Kod muškaraca je najlošiji rezultat zabilježen u Rumunjskoj, 4,3 godine, zatim u Latviji, 4,5, te Slovačkoj, 4,6 godina.

Bilo je i gore, bilo je i bolje

Ipak, podaci za Hrvatsku pokazuju trend poboljšanja. Žene u dobi od 65 godina mogle su 2019. očekivati tek 4,9 zdravih godina, a muškarci samo 4,6 godina.

Usprkos ohrabrujućem trendu, valja napomenuti da smo bilježili i bolje rezultate. Eurostat je tako 2012. godine za hrvatske žene bilježio 7,9, a za muškarce 7,7 zdravih godina nakon 65. rođendana.

Hoće li biti gore?

Na mogućnost nepovoljnog razvoja upozorava novo američko istraživanje objavljeno u časopisu Health Affairs.

Znanstvenici su usporedili zdravstveno stanje i potrebe za skrbi Amerikanaca starijih od 65 godina 2011. i 2022. te utvrdili da mlađa generacija starijih građana u starost ulazi s više ograničenja nego generacija prije nje. Među Amerikancima od 65 do 74 godine udio osoba s teškoćama u svakodnevnim aktivnostima porastao je s 37,4 na 41,6 posto.

Dakako, američki nalazi ne dokazuju da se isti proces već odvija u Hrvatskoj, ali nužno je razmišljati kamo bi mogla voditi amerikanizacija životnih navika obilježena pretilošću, manjkom kretanja i većom učestalošću kroničnih bolesti.

Ako nove generacije umirovljenika u starost budu ulazile narušenijeg zdravlja, posljedice za društvo koje je sve starije bit će goleme. Veći broj ljudi kojima će trebati pomoć skupa je stavka u svakom državnom proračunu, ali i golem teret na leđima neformalnih njegovatelja.