Kako se izračunava mirovina: formula, osobni bodovi i primjer izračuna

Visina mirovine ne određuje se samo prema posljednjoj plaći ni prema plaći koju je radnik primao nekoliko godina prije umirovljenja. U izračun ulaze plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, duljina mirovinskog staža, dob u trenutku odlaska u mirovinu i vrsta mirovine.

Osnovna formula glasi: mirovina = osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine

Osobni bodovi računaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom.

Plaća se uspoređuje s hrvatskim prosjekom

Vrijednosni bod za svaku godinu dobiva se dijeljenjem plaće osiguranika s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj u istoj kalendarskoj godini. Na taj se način valoriziraju uplate mirovinskih doprinosa.

Radnik koji je tijekom određene godine primao plaću jednaku hrvatskom prosjeku ostvaruje vrijednosni bod približno 1,0. Ako mu je plaća bila 20 posto niža od prosjeka, bod iznosi približno 0,8, a ako je bila 20 posto viša, približno 1,2. Vrijednosni bodovi iz svih godina zatim se zbrajaju i iz njih se računa prosječni vrijednosni bod. U obzir se uzimaju plaće ostvarene od 1970. do godine koja prethodi godini odlaska u mirovinu.

Plaća ostvarena u godini umirovljenja ne ulazi izravno u izračun. Za tu godinu primjenjuju se prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu ostvarenom tijekom godine. Zbog toga ni otpremnina isplaćena u godini umirovljenja ne povećava mirovinu.

Polazni faktor može povećati ili smanjiti mirovinu

Polazni faktor pokazuje odlazi li osiguranik u mirovinu prije propisane dobi, u redovitom roku ili nakon nje. Za redovitu starosnu mirovinu u pravilu iznosi 1,0, dok se kod ranijeg odlaska smanjuje (penalizacija), a kod kasnijeg povećava (bonifikacija).

Time polazni faktor teoretski djeluje kao alat aktuarske neutralnosti jer u izračun uključuje očekivano trajanje primanja mirovine i nastoji uravnotežiti ukupne isplate iz sustava.

Bonifikacija

Onome tko prvi put odlazi u starosnu mirovinu nakon propisane dobi faktor se povećava za 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Kod starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika povećanje iznosi 0,15 posto po mjesecu nakon navršene 60. godine i 41 godine efektivnog staža. Nakon dostizanja redovite starosne dobi povećanje iznosi 0,45 posto po mjesecu.

Penalizacija

Kod prijevremene starosne mirovine polazni faktor smanjuje se za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska. Osobi koja ode pet godina ranije mirovina se zato početno smanjuje za 12 posto. Od 1. siječnja 2026. to se umanjenje ukida nakon navršenih 70 godina. HZMO tada po službenoj dužnosti određuje mirovinu bez smanjenog polaznog faktora, počevši od prvog dana sljedećeg mjeseca.

Što je mirovinski faktor

Mirovinski faktor pokazuje u kojem se opsegu osobni bodovi uzimaju u izračun, a ovisi o vrsti mirovine.

Za starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iznosi 1,0. Za obiteljsku mirovinu ovisi o broju korisnika i kreće se od 0,77 za jednog člana obitelji do 1,1 za četiri ili više članova.

Od 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,1, a za djelomični gubitak radne sposobnosti tijekom nezaposlenosti 0,9.

Aktualna vrijednost mirovine

Aktualna vrijednost mirovine, skraćeno AVM, novčana je vrijednost jednog osobnog boda. Usklađuje se dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Od 1. siječnja 2026. AVM iznosi 14,84 eura.

Primjerice, radnik koji ima prosječni vrijednosni bod 1,0, ukupno 40 godina staža i polazni faktor 1,0 ostvaruje: 1,0 × 40 × 1,0 = 40 osobnih bodova

Kada se 40 osobnih bodova pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine od 14,84 eura, dobiva se osnovni iznos od: 40 × 14,84 = 593,60 eura

Dodatak od 27 posto

Na mirovine ostvarene od 1. siječnja 2010. u pravilu se primjenjuje dodatak od 27 posto, koji je od 2012. godine sastavni dio mirovine. U ovom pojednostavljenom primjeru mirovina bi s dodatkom iznosila približno 753,87 eura.

Dodatak se ne primjenjuje na sve kategorije mirovina. Ne ostvaruju ga, među ostalima, korisnici najniže i najviše mirovine te korisnici određenih mirovina priznatih prema posebnim propisima.

Konačan iznos mirovine

Konačan iznos mirovine može se razlikovati zbog sudjelovanja u drugom mirovinskom stupu, staža s povećanim trajanjem, posebnih propisa i drugih okolnosti. Izračun se zato ne može svesti samo na broj godina rada. Dvoje ljudi s jednakim stažem mogu imati znatno različite mirovine ako su tijekom radnog vijeka imali različite plaće ili su pravo ostvarili u različitoj dobi.