Prati nas

Mirovina

Uplatili su više, ali...

Najvišu mirovinu prima 1.659 umirovljenika: Bez zakonskog limita dobivali bi više

Najvišu mirovinu prema važećem zakonu prima 1.659 korisnika. Prosjek iznosi 1.648,53 eura, ali bi bez zakonskog ograničenja njihove mirovine bile više.

Objavljeno

|

Dobrostojeći stari muškarac sjedi u privatnoj biblioteci.
ilustracija: S. Bura/mj

Najvišu mirovinu prema Zakonu o najvišoj mirovini u svibnju 2026. godine primilo je 1.659 korisnika. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 1.648,53 eura, a iza sebe su imali prosječno 37 godina, četiri mjeseca i 22 dana mirovinskog staža. Riječ je o skupini kojoj bi mirovina prema općem izračunu bila viša, ali se na nju primjenjuje zakonsko ograničenje.

Najviša mirovina nije povlastica, nego ograničenje

Naziv najviša mirovina može stvoriti dojam da je riječ o posebnoj povlastici kojom se korisniku mirovina povećava do određenog iznosa. U stvarnosti je obrnuto. Ona predstavlja gornju granicu za osobe kojima bi na temelju plaća, vrijednosnih bodova, staža te polaznog i mirovinskog faktora pripadala viša mirovina.

Nakon redovnog izračuna primjenjuje se zakonski limit pa se konačna mirovina spušta na najvišu dopuštenu svotu. HZMO-ovi podaci ne otkrivaju koliko bi svaki korisnik primao bez tog ograničenja niti kolika je ukupna razlika između izračunatih i isplaćenih mirovina.

Oglas

Kako se računa najviša mirovina

Najviša mirovina nije jednaka za sve korisnike. Ukupni mirovinski staž množi se s najviše 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom, a dobiveni osobni bodovi zatim se množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Ako je mirovina izračunata prema općim pravilima viša od tako dobivenog iznosa, korisniku se određuje zakonski ograničena najviša mirovina.

Detaljan izračun i objašnjenje svih faktora dostupni su u vodiču Najniža i najviša mirovina: kada i kako se određuju.

Oglas

Starosne mirovine čine najveću skupinu

Među umirovljenicima koji primaju najvišu mirovinu najviše je korisnika redovne starosne mirovine, njih 849, s prosječnom mirovinom od 1.811,58 eura. Iza sebe imaju prosječno 37 godina, četiri mjeseca i 21 dan staža. To jasno pokazuje da visok iznos mirovine ne ovisi samo o duljini staža, nego i o tome koliko su plaće tijekom radnog vijeka bile više od prosječne plaće.

Najvišu invalidsku mirovinu prima 25 osoba, a prosječan iznos iznosi 1.552,36 eura. Njihov je prosječan staž znatno kraći, 24 godine i devet mjeseci. U toj skupini iznos ne ovisi samo o trajanju rada, nego i o pravilima prema kojima je invalidska mirovina određena.

Gotovo polovica su korisnici obiteljske mirovine

Među korisnicima najviše mirovine nalazi se i 785 korisnika obiteljske mirovine. Njihova prosječna neto mirovina iznosi 1.475,25 eura, a prosječan staž osiguranika od kojeg je pravo izvedeno doseže 37 godina, devet mjeseci i 20 dana. I kod njih se na iznos određen prema pravima preminulog osiguranika primjenjuje zakonski maksimum.

Za usporedbu, prosječna starosna mirovina korisnika s 40 i više godina staža bez međunarodnih ugovora iznosi oko 1.030 eura.

Posebna skupina prema starom propisu

HZMO zasebno vodi i 954 korisnika najviše mirovine prema propisu koji se primjenjivao do kraja 1998. godine. Njihova prosječna neto mirovina iznosi 1.727,18 eura, uz prosječan staž od 35 godina i 16 dana. U toj starijoj skupini 779 je korisnika starosne, 21 invalidske i 154 obiteljske mirovine.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP