Više od 131.000 hrvatskih mirovina odlazi u Srbiju i BiH

Hrvatska je tijekom 2025. godine mirovine slala u najmanje 52 države. Prema podacima HZMO-a, u inozemstvo je ukupno isplaćivana mirovina za 181.789 korisnika.

Daleko najveći broj njih živi u Bosni i Hercegovini (68.815) i Srbiji (62.224). Samo u te dvije države odlazile su mirovine za više od 131.000 ljudi, odnosno za približno 72 posto svih mirovina isplaćenih u inozemstvo.

Njemačka i Slovenija daleko iza susjeda

Na trećem je mjestu Njemačka, u kojoj hrvatsku mirovinu prima 15.133 korisnika, dok je u Sloveniji 10.499 korisnika. Te četiri države zajedno obuhvaćaju više od 86 posto svih inozemnih isplata.

Slijede Australija sa 6.065 korisnika i Austrija s 5.309. U Crnoj Gori hrvatsku mirovinu prima 2.169 korisnika, u Kanadi i Quebecu 1.949, u Sjevernoj Makedoniji 1.876, a u Italiji 1.413 korisnika.

Manje od tisuću korisnika evidentirano je, među ostalim, u Švicarskoj, Švedskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskoj i Francuskoj. U nekim državama broj je vrlo malen: u Bugarskoj je 14 korisnika, na Novom Zelandu 34, u Danskoj 41, a u Luksemburgu 48.

Najviše je starosnih mirovina

Prema vrstama mirovina, uvjerljivo su najbrojnije starosne. HZMO navodi 123.427 korisnika starosnih, 10.790 korisnika invalidskih i 46.719 korisnika obiteljskih mirovina kojima se isplata obavljala u inozemstvo.

U Bosni i Hercegovini posebno je velik broj korisnika obiteljskih mirovina, njih 25.232, dok starosnu prima 36.009, a invalidsku 7.574 korisnika. U Srbiji starosnu mirovinu prima 47.479 korisnika, obiteljsku 13.148, a invalidsku 1.597.

Od Argentine do Ukrajine

Uz to, 1.172 mirovine isplaćuju se u još 26 država: Argentinu, Armeniju, Brazil, Cipar, Čile, Filipine, Finsku, Grčku, Island, Irsku, Izrael, Južnoafričku Republiku, Koreju, Litvu, Maltu, Meksiko, Norvešku, Paragvaj, Peru, Portugal, Rumunjsku, Rusku Federaciju, San Marino, Tajland, Tursku i Ukrajinu.

Tko su ljudi koji primaju ove mirovine?

Među korisnicima kojima Hrvatska isplaćuje mirovine u inozemstvo nisu samo hrvatski umirovljenici koji su se nakon završetka radnog vijeka odselili. Velik dio čine nekadašnji radnici koji su tijekom zajedničke države radili u više jugoslavenskih republika pa danas iz Hrvatske primaju razmjerni dio mirovine za staž ostvaren u hrvatskom sustavu.

Uz to, neki su iseljenici odlučili ostati u državama u kojima su radili pa im Hrvatska isplaćuje razmjerni dio mirovine za staž koji su u domovini ostvarili prije odlaska. Upravo to objašnjava mirovine koje odlaze, primjerice, u Njemačku, Austriju ili Švedsku.

Tu su i osobe koje su se tijekom i nakon Domovinskog rata odselile u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu. Brojni među njima su naknadno regulirali pravo na hrvatsku starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu. Među primateljima su i članovi obitelji preminulih osiguranika koji nikada nisu radili u Hrvatskoj, ali su pravo naslijedili preko supružnika ili roditelja.