Kruzeri i toplice? Njemački umirovljenici po mnogočemu mogu zavidjeti hrvatskima

U raspravama o adekvatnosti mirovina hrvatski umirovljenici često kao argument iznose imaginarne njemačke umirovljenike koji koji žive bez financijskih briga i posve ušuškani u blagostanje koje će trajati do kraja života.

„Umirovljenice u Njemačkoj i drugim europskim zemljama putuju kruzerom, idu u toplice i odmaraju u zasluženoj mirovini, a kod nas moraju rintati do smrti. Nemaju one za starački dom“, napisala je naša čitateljica Nevenka Jakšić. Takvih umirovljenika sigurno ima, čak i u Hrvatskoj, ali svakome tko prati europske mirovinske politike jasno je da takva umirovljenička dembelija ne postoji.

Njemački umirovljenici rade znatno češće od hrvatskih

Prema službenim podacima, u Njemačkoj radi 13,5 posto umirovljenika u dobi od 65 do 74 godine. Među zaposlenim umirovljenicima 39 posto radi manje od deset sati tjedno, ali svaki četvrti radi najmanje 30 sati. Muškarci nastavljaju raditi češće od žena, priopćio je njemački državni statistički ured Destatis.

Rad u mirovini nije rijetkost ni u ostatku Europske unije. Eurostat je utvrdio da je 2023. bilo zaposleno 10,2 posto primatelja starosnih mirovina. Nakon što su počeli primati mirovinu, rad je nastavilo 13 posto umirovljenika u dobi od 50 do 74 godine. U Estoniji, Latviji, Litvi i Švedskoj taj je udio prelazio 40 posto.

U Hrvatskoj je sredinom 2026. uz mirovinu radilo jedva 40.500 ljudi, odnosno nešto više od tri posto svih korisnika mirovina. Financijsku nuždu kao razlog za nastavak rada navelo je 48,2 posto zaposlenih hrvatskih umirovljenika, ali ona je bila najčešći razlog za rad u mirovini i u Njemačkoj.

Mirovine su veće, ali mnogi nemaju nekretninsku sigurnost

Njemačka ima veće nominalne mirovine i viši životni standard od Hrvatske, ali i više troškove stanovanja, usluga i skrbi.

Važna je i velika razlika u vlasništvu nad nekretninama. Hrvatski umirovljenici u tom su smislu daleko bogatiji od svojih zapadnih kolega koji nisu dobili priliku otkupiti društvene stanove po simboličnim cijenama ili podizati kredite za gradnju obiteljskih kuća i vikendica koje će inflacija pretvoriti u društveni trošak. Ni mladi Hrvati neće dobiti priliku kakvu su imali njihovi roditelji.

Nijemcima gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u Hrvatskoj oko 91 posto stanovnika živi u vlastitom stanu ili kući. U Njemačkoj više od polovice stanovništva živi u najmu, koji predstavlja sve veći trošak, pogotovo u većim gradovima.

Samcima je posebno teško

Ta je razlika posebno važna za samce s mirovinom. Prema Eurostatovim usporedivim podacima za 2018. godinu, više od polovice Nijemaca starijih od 65 godina koji su živjeli sami bili su najmoprimci, dok je u Hrvatskoj velika većina starijih samaca živjela u vlastitoj nekretnini.

Njemačka i hrvatska mirovina zato se ne mogu uspoređivati samo prema iznosu: nije isto raspolaže li osoba s 1.400 eura i plaća tržišnu najamninu ili prima znatno manju mirovinu, ali živi u vlastitom stanu ili kući. Lani je u riziku od siromaštva živjelo 19,5 posto Nijemaca starijih od 65 godina. Stopa za cjelokupno njemačko stanovništvo iznosila je 16,1 posto.

Nijemci odlaze kasnije u mirovinu

Njemačka nije ni država u kojoj se redovito odlazi u mirovinu znatno ranije nego u Hrvatskoj. Propisana dob za starosnu mirovinu u Njemačkoj postupno raste prema 67 godina. Za rođene do 1959. iznosi 66 godina i dva mjeseca, za rođene 1960. godine 66 godina i četiri mjeseca, dok za rođene 1964. i poslije vrijedi granica od 67 godina. Nakon najmanje 35 godina osiguranja moguć je raniji odlazak, ali uz trajno umanjenje koje može dosegnuti 14,4 posto.

Hrvatska je istodobno ukinula penalizaciju nakon navršenih 70 godina i tako prijevremenu mirovinu učinila još isplativijom i primamljivijom. Taj neučinkovit mehanizam penaliziranja proizvodi jednu od najvećih nepravdi hrvatskog mirovinskog sustava,

Naime, prije ukidanja penalizacije sa 70 godina, od dvije osobe s jednakim stažom i plaćama kumulativno više iz mirovinskog sustava dobivala je ona koja se ranije umirovila. S ukidanjem penalizacije koje se počelo provoditi od početka ove godine, ta je nepravda višestruko pojačana.

Dok Hrvatska popušta, Njemačka pooštrava uvjete

Njemačka razmišlja o još strožem povezivanju očekivanog trajanja života s propisanom dobi za umirovljenje. Hrvatska je još 2019. godine poručila “67 je previše” i od tada je dob za umirovljenje “netema”. Usprkos činjenici da je svaki deveti hrvatski umirovljenik star ili stariji od 85 godina.

Uz to, njemačka Komisija za mirovinsku sigurnost upravo je predložila ukidanje onoga što bi se moglo smatrati ekvivalentom hrvatske starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika te podizanje najranije dobi za penaliziranu mirovinu sa 63 na 64 godine. U Hrvatskoj je ta dob za žene postavljena na mlađahnih 59 godina, a za muškarce na 60.

Ni smještaj u domu nije besplatan

Ni smještaj u njemačkom domu za starije nije pravo koje njemačko osiguranje u cijelosti plaća. Osiguranje za dugotrajnu njegu pokriva propisani dio troškova, dok korisnik plaća vlastiti udio u njezi te troškove smještaja, prehrane i ulaganja ustanove. Vlastiti udio u troškovima njege smanjuje se ovisno o duljini boravka, ali ostali troškovi ostaju na teret korisnika.