Smeđi travnjak ne mora biti mrtav: Zvuk otkriva da je suša otišla predaleko

Dugi toplinski valovi i manjak oborina učinili su da i nekad njegovani travnjaci posmeđe, posebice u dijelovima Hrvatske u kojima je zbog mogućeg manjka pitke vode zabranjeno zalijevanje travnjaka i vrtova. No promjena boje ne znači nužno da je trava propala. Mnoge vrste tijekom suše ulaze u mirovanje i ponovno će zazelenjeti kada se vrate niže temperature i dovoljno vlage.

Agronomi kažu da brojni travnjaci mogu preživjeti čak 40 do 50 dana bez kiše ili navodnjavanja. Trava pritom usporava rast i štedi vodu, dok njezin nadzemni dio gubi zelenu boju i dekorativnu vrijednost. Najvažnije je, ipak, da prežive kruna biljke i korijen iz kojih će poslije potjerati nove vlati.

Spomenutih 40 do 50 dana nije čvrst rok koji vrijedi za svaki travnjak. Otpornost ovisi o vrsti trave, dubini korijena, stanju tla, temperaturi, izloženosti suncu i ranijem održavanju. Mladi travnjaci te trava na plitkom, zbijenom ili pjeskovitom tlu obično su osjetljiviji, a tijekom izrazito vrućeg i vjetrovitog razdoblja voda iz biljaka i tla gubi se brže nego inače.

Poslušajte travnjak

Boja zato nije dovoljan pokazatelj stanja. Jednostavnu provjeru možete napraviti hodajući preko njega. Ako se pod nogama čuje izraženo šuštanje ili „krckanje“, a vlati djeluju suho i lomljivo, trava je snažno isušena i osjetljiva na oštećenja. To još nije dokaz da je travnjak mrtav, ali najavljuje da bi dio biljaka mogao propasti ako suša potraje.

Travnjak u mirovanju ne treba svakodnevno pomalo zalijevati niti ga pokušavati naglo „probuditi“ gnojivom. Dapače, neprimjerenom prihranom usred suše možete samo izazvati štetu. Ako ga odlučite navodnjavati, vodu treba nanositi polako kako bi prodrla u tlo, dok često površinsko zalijevanje potiče razvoj plitkog korijena i povećava osjetljivost na novu sušu.

Ograničite gaženje

Dok traje mirovanje, treba što više ograničiti hodanje po travnjaku. To se odnosi na sva opterećenja; od pukog gaženja i dječje igre do vožnje kosilice, automobila ili drugih strojeva preko trave. Suhe vlati i krune biljaka slabije podnose pritisak, a zbijeno tlo kasnije teže upija vodu.

Nakon prve prave kiše, zdraviji dijelovi travnjaka obično će početi pokazivati znakove oporavka u roku od nekoliko tjedana. Tek tada će se jasnije vidjeti koja su područja bila samo u mirovanju, a gdje je trava trajno propala i bit će potrebno jesensko dosijavanje. Do tada smeđa boja nije razlog za odustajanje od travnjaka, ali krhke vlati i golo tlo upozoravaju da je njegova sposobnost oporavka već ozbiljno narušena.