Država na svaku treću mirovinu dodaje prosječno 131 euro

Korisnici najniže mirovine prosječno primaju 131,09 eura više nego što su ostvarili prema stažu i plaćama, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Takvu nadogradnju trenutačno prima 282.713 umirovljenika kojima je mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez primjene međunarodnih ugovora.

Njihova prosječna mirovina isplaćena u srpnju iznosi 477,02 eura. Kada bi se računala samo prema stažu i ostvarenim plaćama, prosječno bi iznosila samo 345,93 eura.

Kako se računa najniža mirovina

Kod izračuna mirovina, računa se “obična” mirovina prema stažu, plaćama, vrijednosnim bodovima te polaznom i mirovinskom faktoru. Ako je dobiveni iznos niži od zakonski određene najniže mirovine, korisniku se isplaćuje povoljnija najniža mirovina. No ona ne donosi svakome jednak iznos.

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu staža u visini 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Budući da ona trenutačno iznosi 14,84 eura, najniža mirovina za jednu godinu staža iznosi 15,73 eura, uz primjenu odgovarajućeg polaznog i mirovinskog faktora.

Koliko to košta?

Kada se prosječna razlika od 131,09 eura pomnoži s brojem korisnika, dolazi se do približno 37,1 milijun eura mjesečno, odnosno oko 445 milijuna eura godišnje. Toliko solidarni sustav dodaje mirovinama koje bi bez zakonskog minimuma bile niže.

Najniža mirovina uvedena je kao zaštita od siromaštva ljudi čije su niske plaće i doprinosi proizveli vrlo male mirovine. Iako se ne prikazuje kao poseban dodatak, razlika između zaračunane i isplaćene mirovine po svojoj je naravi socijalna nadogradnja. Za ostvarivanje tog prava ne provjeravaju se prihodi ni imovina korisnika.

Zato dio stručnjaka predlaže zamjenu najniže mirovine ciljanim zaštitnim dodatkom iz državnog proračuna, uz dohodovni i imovinski cenzus, o čemu više možete pročitati u članku “Zaštitni dodatak uz mirovinu iz proračuna, bonus na staž iz doprinosa“.