Mirovina
Nemojte čekati posljednji radni dan: Mirovinu treba pripremati godinama
Stručnjaci savjetuju da pripreme za mirovinu počnu pet godina ranije, uz postupno smanjivanje rada, nove hobije i dogovor s obitelji.
Odlazak u mirovinu znači više vremena za sebe, ali i gubitak rutine, društva i osjećaja korisnosti. Zato bi, savjetuju psiholozi, pripreme za život bez radne obveze trebali početi najmanje pet godina prije posljednjeg radnog dana.
Nick Tebbey, izvršni direktor organizacije Relationships Australia, kaže da ljudi mirovinu često očekuju s uzbuđenjem, ali i nelagodom jer ne znaju kako će izgledati njihovi dani. Ako posao i poslodavac to dopuštaju, preporučuje postupno smanjivanje radnog vremena kako bi se čovjek priviknuo na manje obveza i više vremena kod kuće, piše ABC.
Iz rada ne morate izaći preko noći
U Hrvatskoj takvav postupan prelaz nije bio uobičajen, ali odnedavno umirovljenici imaju mogućnost nastavka rada u smanjenom opsegu. Korisnici starosne, prijevremene, obiteljske i još nekih vrsta mirovina mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati cijelu mirovinu.
Mirovina utječe na obitelj
Ali, mirovina mijenja i odnose u obitelji. Prije odlaska s posla trebalo bi dogovoriti koliko će vremena partneri provoditi zajedno, tko će preuzeti kućanske poslove te koliko su baka i djed doista raspoloživi za čuvanje unuka.
Ako je djed ponedjeljkom u ribolovu, obitelj ne bi trebala očekivati da toga dana preuzima djecu iz škole.
Hobi započnite dok još radite
U prvim mjesecima mirovine sasvim je uobičajeno uživati u tome da se ne radi gotovo ništa, ali takvo zadovoljstvo često ne traje dugo. Stručnjaci savjetuju postavljanje novih ciljeva, poput učenja neke vještine, putovanja, rada u vrtu, volontiranja ili uključivanja u neku lokalnu udrugu.
Lachlan Searle iz organizacije za prevenciju suicida preporučuje da budući umirovljenici te aktivnosti počnu razvijati još dok rade. Zato, na primjer, australski umirovljenici koji rado putuju kamp-prikolicama često takva putovanja iskušavaju već u četrdesetima i pedesetima.
Važno je izgraditi i društveni život izvan radnog mjesta jer kolege mnogima čine najveći dio kruga poznanika. Redoviti ručkovi, sastanci, telefonski razgovori i grupne aktivnosti mogu spriječiti da povremena usamljenost nakon umirovljenja preraste u trajnu izolaciju.
