Za ljude starije od 60 opasna vrućina počinje ranije nego što se mislilo

Ista temperatura nije jednako opasna za osobu od 30 i osobu od 70 godina. Novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Planetary Health pokazuje da su dosadašnje globalne procjene opasnosti od ekstremnih vrućina mogle ozbiljno podcijeniti rizik za starije ljude jer su se često temeljile na granicama podnošljivosti utvrđenima kod zdravih mlađih odraslih osoba.

Znanstvenici su zato u modele uključili laboratorijski utvrđene granice tolerancije na toplinu za osobe od 18 do 39 godina, zatim za dobnu skupinu od 40 do 59 godina te za ljude starije od 60 godina. Kada su tome pridodali projekcije stanovništva i budućeg zagrijavanja, dobili su znatno nepovoljniju sliku rizika za starije stanovništvo.

Nije važna samo temperatura zraka

Kada znojenje i drugi mehanizmi hlađenja više ne mogu dovoljno brzo odvoditi toplinu iz tijela, tjelesna temperatura počinje rasti. Znanstvenici takvo stanje nazivaju nekompenziranim toplinskim stresom.

Ne postoji jedna temperatura zraka pri kojoj ono nastupa kod svih ljudi jer rizik ovisi o kombinaciji temperature i vlage, ali i o dobi, tjelesnoj spremnosti i hidraciji. Kada su znanstvenici u modele uključili slabiju sposobnost starijeg organizma da se hladi, procijenjeni broj ljudi koji bi tijekom godine najmanje 180 sati mogli biti izloženi takvim uvjetima bio je dva do osam puta veći nego u ranijim procjenama.

Dob jako mijenja rizik

Stariji ljudi već pri globalnom zagrijavanju od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine mogu biti izloženi većem riziku od nekompenziranog toplinskog stresa nego mlađi ljudi u svijetu koji se zagrijao za četiri stupnja.

To ne znači da će svaka osoba starija od 60 godina pri određenoj temperaturi doživjeti toplinski udar. Riječ je o fiziološkoj granici nakon koje tijelo više ne uspijeva održavati stabilnu temperaturu. Laboratorijska mjerenja na kojima se model temelji pokazuju da boravak u uvjetima iznad te granice može tijekom nekoliko sati dovesti tjelesnu temperaturu do opasnih vrijednosti.

Problem su i vruće noći

Posebno su opasna duga razdoblja bez noćnog osvježenja. Ako temperature i tijekom noći ostanu visoke, tijelo nema dovoljno vremena za oporavak od dnevne vrućine. Znanstvenici procjenjuju da bi u najtoplijim dijelovima svijeta stariji ljudi pri većem globalnom zagrijavanju takvim uvjetima mogli biti izloženi danju i noću tijekom više uzastopnih mjeseci.

Dugotrajna izloženost vrućini može dovesti do opasnog porasta tjelesne temperature te pogoršati postojeće bolesti srca i krvnih žila, dišnog sustava i bubrega. Zato pri procjeni opasnosti nije dovoljno gledati samo temperaturu na termometru.