Umirovljenik i OPG: Kako raditi, prodavati i zadržati mirovinu

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) umirovljenicima može biti dodatni izvor prihoda. No ovaj posao u mirovini, kažu OPG-ovci s kojima smo razgovarali, nadilazi nagradu u eurima. Donosi im zdravu svakodnevnu rutinu, fizičku aktivnost, kao i osjećaj svrhe i zadovoljstva.

Umirovljenik može biti nositelj ili član OPG-a, a ako se zaposli kao radnik, može raditi do 20 sati tjedno uz isplatu pune mirovine. Koliko je bavljenje poljoprivredom među umirovljenicima rašireno, pokazuje podatak da je među 109.588 nositelja OPG-a u 2025. godini bilo 43.599 starijih od 65 godina, što je gotovo 40 posto.

“Fizički smo stalno u pokretu, a budući da znamo što nas čeka u lipnju i srpnju, ne želimo se zapustiti ni zimi kad smo u Rijeci. Obavezno idem na rekreaciju. OPG nam je zbilja pokretač. I mentalni je to stimulans“, kazala nam je Borjanka Smojver, koja sa suprugom uzgaja 3.000 grmova lavande.

OPG ili SOPG?

OPG i samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (SOPG) nisu isto. SOPG je namijenjen fizičkoj osobi koja se poljoprivredom bavi za osobne potrebe, nije porezni obveznik po toj osnovi, a ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka iznosu od 3.000 eura vrijednosti godišnje proizvodnje. SOPG može prodavati ili mijenjati vlastite poljoprivredne proizvode u neprerađenom stanju, ali se za stavljanje proizvoda na tržište mora upisati u Upisnik poljoprivrednika.

Ako gospodarstvo prijeđe ekonomsku veličinu od 3.000 eura, postane obveznik poreza na dohodak ili dobit ili dobrovoljno odabere organizacijski oblik OPG-a, mora se upisati u Upisnik OPG-ova.

Što je s mirovinom?

Za umirovljenike je važno znati što se događa s mirovinom ako postanu nositelji ili članovi OPG-a. ”Obavljanje poljoprivredne djelatnosti u svojstvu nositelja ili člana OPG-a kao dodatnog zanimanja u pravilu ne obustavlja isplatu mirovine s obzirom na to da se obvezni doprinosi plaćaju samo ako je bavljenje poljoprivredom jedino ili glavno zanimanje“, odgovorili su nam iz Agencije za plaćanja.

Kada je riječ o doprinosima, iz Agencije dodatno pojašnjavaju da umirovljenici u pravilu nisu obveznici plaćanja mirovinskih i zdravstvenih doprinosa po osnovi bavljenja poljoprivredom. Ipak, mogu imati porezne obveze povezane s dohotkom od samostalne djelatnosti, ovisno o konkretnom slučaju.

Kako se upisati u Upisnik OPG-ova?

Upis provode podružnice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), a obavlja se prema mjestu prebivališta nositelja gospodarstva, neovisno o mjestu na kojem se poljoprivredna djelatnost obavlja.

”U Upisnik se može upisati putem internet aplikacije AGRONET ili preko podružnice Agencije za plaćanja prema mjestu prebivališta nositelja. Uz obrasce za upis koji se mogu preuzeti s internetske stranice Agencije za plaćanja, treba priložiti i kopiju osobne iskaznice, dokumente kojima se dokazuje posjed poljoprivrednog zemljišta, dokaz o posjedovanju poljoprivredne mehanizacije te kopiju ugovora o računu za plaćanje“, odgovorili su nam iz Agencije za plaćanja.

Agencija rješenje o upisu donosi u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva i dodjeljuje matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG), koji se koristi u daljnjim evidencijama i zahtjevima.

Što sve umirovljenik može raditi kroz OPG?

“Umirovljeni poljoprivrednici koji su nositelji ili članovi OPG-a mogu obavljati primarne poljoprivredne djelatnosti, što obuhvaća bilinogojstvo i stočarstvo te s njima povezane uslužne djelatnosti, kao i dopunske djelatnosti“, navode iz Agencije za plaćanja.

Bilinogojstvo obuhvaća, među ostalim, ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, maslinarstvo, cvjećarstvo te uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja.

“Dopunske djelatnosti na OPG-u su proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a“, objašnjavaju iz Agencije. Među njima je i prerada vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

Kako OPG može prodavati proizvode?

Jedno je proizvesti, a drugo pronaći kupca. OPG-ovi pritom imaju više mogućnosti prodaje vlastitih proizvoda, od prodaje na veliko do izravne prodaje krajnjim potrošačima.

“OPG može prodavati samo ono što proizvede na gospodarstvu. Prva mogućnost je prodaja na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju, neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa, kao i prodaja na tržnicama na veliko.“

Druga je mogućnost izravna prodaja trgovinama i ugostiteljskim objektima, a treća prodaja krajnjim potrošačima. ”To uključuje prodaju na malo izvan prodavaonica, poput prodaje na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu, prodaje putem automata, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično“, potvrdili su nam iz Agencije za plaćanja.

Koje su obveze nakon upisa OPG-a?

Nakon upisa posao zapravo tek počinje. ”Nakon upisa u Upisnik OPG-ova, nositelj preuzima ulogu odgovorne osobe te je dužan osigurati točnost svih podataka u službenim upisnicima i registrima. Odgovoran je prijaviti svaku promjenu podataka, primjerice sjedišta, naziva, članova OPG-a i drugo, te promjene u raspolaganju poljoprivrednim resursima, primjerice brisanje ili dodavanje novog zemljišta koje se obrađuje, nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja u roku od 15 dana od nastanka promjene“, ističu u Agenciji.

Obvezno je i vođenje evidencije o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Ako OPG ima prijavljenu dopunsku djelatnost za pružanje usluga, mora voditi i evidenciju o pruženim uslugama na OPG-u.

”Ostale obveze prema Agenciji za plaćanja ovise o izravnim potporama i IAKS mjerama koje je poljoprivrednik zatražio na Jedinstvenom zahtjevu, kao i drugim potporama ili natječajima na koje se javio“, navode iz Agencije.

Što je s RPO-om, računima i fiskalizacijom?

Sam upis OPG-a ne znači automatski i upis u Registar poreznih obveznika (RPO). Ako poljoprivrednik prodaje vlastite proizvode u neprerađenom stanju, obveza poreza na dohodak nastaje kada mu godišnji primici od te djelatnosti prijeđu 10.685 eura, ako je po toj osnovi obveznik PDV-a ili ako se dobrovoljno upiše u RPO.

Ako OPG obavlja i dopunsku djelatnost, primjerice prodaje prerađene proizvode ili pruža usluge, u RPO se upisuje na početku obavljanja djelatnosti, odnosno najkasnije u roku od osam dana, pojasnilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Upis u RPO ne znači automatski i ulazak u sustav PDV-a. Prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a iznosi 60.000 eura godišnjih oporezivih isporuka. Poljoprivrednik koji nije u sustavu PDV-a i ispunjava ostale propisane uvjete može porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

OPG koji je obveznik poreza na dohodak ili dobit u pravilu mora izdavati i fiskalizirati račune. I dalje vrijedi iznimka za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima OPG-a te na štandovima i klupama na tržnicama, izvan tržnica i na otvorenim prostorima. Za takvu prodaju račun se ne mora izdati niti fiskalizirati. U ostalim slučajevima treba provjeriti postoji li obveza izdavanja i fiskalizacije računa prema načinu prodaje i poreznom statusu OPG-a..

Od računa izdanih građanima treba razlikovati eRačune u poslovanju među poreznim obveznicima. OPG-ovi u sustavu PDV-a od siječnja 2026. moraju izdavati i zaprimati eRačune za tuzemne poslovne transakcije. OPG-ovi koji su obveznici poreza na dohodak ili dobit, ali nisu u sustavu PDV-a, tijekom 2026. moraju zaprimati eRačune, dok ih moraju početi izdavati 1. siječnja 2027.

Na koje se potpore OPG-ovi mogu prijaviti?

OPG-ovi mogu koristiti različite državne i EU potpore, a konkretni uvjeti ovise o pojedinoj mjeri i natječaju. Agencija za plaćanja provodi četiri glavne skupine potpora: izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja, o kojima više možete doznati na ovoj poveznici; intervencije za ruralni razvoj iz Strateškog plana ZPP-a 2023. do 2027., više na ovoj poveznici; sektorske intervencije u pčelarstvu, vinarstvu te sektoru voća i povrća, više na ovoj poveznici; te nacionalne i izvanredne potpore, o kojima više možete čitati na ovoj poveznici.

Sam upis u OPG ne donosi automatski pravo na potporu. Za svaku mjeru treba provjeriti korisnike, uvjete i način podnošenja zahtjeva.

Potiče li se prijenos OPG-a na mlađe članove obitelji?

Kad je riječ o budućnosti poljoprivrednih gospodarstava, Agencija ističe da je jedan od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027. privlačenje i podupiranje mladih i novih poljoprivrednika te održivi poslovni razvoj u ruralnim područjima.

Broj OPG-ova pada

Broj OPG-ova u Hrvatskoj posljednjih godina pada, dok raste broj samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava. Dio dosadašnjih OPG-ova prešao je u SOPG zbog usklađivanja sa Zakonom o OPG-u.

U 2025. godini najveći broj OPG-ova imala je Splitsko-dalmatinska županija, ukupno 11.618. Slijedi Zagrebačka županija s 10.624, dok je na trećem mjestu Osječko-baranjska s 8.540 OPG-ova. Četvrta je Bjelovarsko-bilogorska županija sa 7.405, a peto mjesto zauzima Zadarska sa 6.528 OPG-ova.

Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.