Hrvatska računa cijeli radni vijek, Francuska bira najbolje godine za mirovinu

Francuska već računa osnovnu mirovinu prema 25 najpovoljnijih godina zarade, a od danas roditeljima koji ispunjavaju uvjete iz tog prosjeka izbacuje još jednu ili dvije slabije godine. Za jedno dijete obračun se skraćuje na 24 najbolje godine, a za dvoje ili više djece na 23, objavila je tamošnja vlada.

Primjerice, ženi koja je radila 40 godina u prosjek za mirovinu ulazi najboljih 25, dok ostalih 15 ne utječe na taj prosjek. Ako ima priznata odgovarajuća mirovinska prava za dvoje djece, prema novim pravilima uzimaju se njezine najbolje 23 godine. Time se mogu dodatno ublažiti posljedice slabijih primanja iz razdoblja u kojima je zbog obiteljskih obveza prihvaćala slabije plaćene poslove.

Povoljniji izračun primjenjuje se na mirovine koje počinju teći od danas u obuhvaćenim sustavima za zaposlene u privatnom sektoru, samozaposlene i poljoprivrednike, uz uvjet priznatih mirovinskih prava za djecu. Postojeće mirovine neće se automatski preračunavati, a korist za nove umirovljenike ovisit će o razlici između zarada koje ostaju u prosjeku i onih koje iz njega ispadaju.

Hrvatska je napustila najbolje godine

Hrvatska je krenula drugim putem. Reformom iz 1999. godine postupno je napustila obračun prema deset najpovoljnijih uzastopnih godina. Obračunsko razdoblje produljivalo se do 40 godina u 2009. godine, a od 2010. uzima se cijeli radni vijek.

U izračun su tako ušle i slabije plaćene godine koje su ranije mogle ostati izvan njega. Pritom se osobna plaća uspoređuje s prosječnom plaćom u istoj godini, pa je za buduću mirovinu važno koliko je radnik zarađivao u odnosu na tadašnji prosjek.

Posljedicu manje zarade zbog roditeljstva ili prekid karijere Hrvatska ublažava takozvanim majčinskim dodatkom, odnosno dodanim stažem od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Dodani staž povećava mirovinu, no ne uklanja slabije plaćene godine iz obračuna niti omogućuje ranije ispunjavanje uvjeta za umirovljenje.

Stanišić i Špika bi izbacili najlošije godine

No Hrvati nisu zaboravili nekadašnji obračun koji je umirovljenicima omogućavao puno izdašnije mirovine. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić u travnju je u Saboru zatražila pravedniji obračun, uspoređujući hrvatski sustav sa slovenskim izborom najpovoljnijeg razdoblja. Posebno se osvrnula na posljedice ratnih primanja: „U obračun mirovina nam ulaze i te godine koje su bile kritične i u kojima su plaće bile vrlo male”, kazala je Stanišić.

Tu je ideju još preciznije artikulirao predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika, koji je predložio isključivanje deset najlošijih godina iz izračuna mirovine. Time bi se kompenzirali ratno i poratno razdoblje, pretvorbu, privatizaciju i stečajeve, zbog kojih mnogi radnici nisu mogli birati kada će i za kakvu plaću raditi.