Kao u Irskoj: Treći mirovinski stup više ne bi bio samo dobrovoljan?

Europska komisija sve konkretnije razrađuje model u kojem bi radnici bili automatski uključeni u dodatnu mirovinsku štednju, uz pravo da iz sustava naknadno istupe. Na stručnoj radionici održanoj 10. rujna predstavnici država članica raspravljali su o visini doprinosa, njihovu postupnom povećavanju, zadanim investicijskim strategijama i načinu uvođenja takvih sustava.

Komisija je automatsko uključivanje državama članicama preporučila još krajem prošle godine, ali sada se rasprava spušta na pitanja koja bi izravno određivala koliko bi radnici izdvajali i tko bi još sudjelovao u uplati.

Između ostalog, razmatra se trebaju li početni doprinosi biti niži pa postupno rasti, koliko bi trebali plaćati poslodavci te bi li država sudjelovala poreznim poticajima ili izravnim doprinosom.

Irska već pokazuje kako ovaj model radi

Posebna pažnja posvećena je Irskoj, koja je s prvim danom ove godine uvela MyFutureFund. U sustav se automatski uključuju zaposleni stariji od 22 godine koji zarađuju najmanje 20.000 eura godišnje, pod uvjetom da nemaju mirovinsku štednju iz plaće. Tamošnji radnik sada izdvaja 1,5 posto bruto plaće, jednako toliko dodaje poslodavac, a država još 0,5 posto.

Te će se stope postupno povećavati pa bi do 2035. godine radnik i poslodavac trebali izdvajati po šest posto plaće, a država još dva posto. Radnik može izaći iz sustava, ali se nakon određenog vremena ponovno automatski uključuje ako i dalje ispunjava uvjete.

Većina radnika ne izlazi iz sustava

Prvi rezultati pokazuju zašto Komisija toliko inzistira na automatskom uključivanju. Do početka srpnja u irski je sustav bilo uključeno više od 800.000 ljudi, a vrijednost njihove štednje premašila je 400 milijuna eura. Do kraja kolovoza istupilo je nešto više od 29.000 ljudi, odnosno manje od četiri posto uključenih.

Komisija posebno traži način kako dodatnom štednjom obuhvatiti mlađe radnike, žene i samozaposlene. Profesionalnu ili osobnu dodatnu mirovinu trenutačno ima tek oko petine radno sposobnih stanovnika Europske unije.

Što bi to značilo za hrvatski treći stup?

Hrvatska već ima infrastrukturu dobrovoljnog trećeg stupa, ali je pitanje bi li on u budućnosti mogao ostati potpuno dobrovoljan. Krajem srpnja otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 461.932 člana, a zatvoreni još 51.950.

Europska komisija u ovogodišnjem izvješću o Hrvatskoj navodi da dodatne mirovine još imaju ograničenu ulogu te da bi širenje dobrovoljne mirovinske štednje moglo ojačati mirovinski sustav.

Kada bi hrvatski radnici automatizmom ulazili u treći stup, to bi promijenilo njegovu logiku. Trebalo bi odrediti tko bi automatski ulazio u fond, koliko bi izdvajao radnik, bi li doprinos morao plaćati i poslodavac te bi li sadašnji državni poticaji ostali ili bi ih zamijenio izravni državni doprinos.