Antikoagulansi nisu lijek za Alzheimer, ali mogu biti povezani sa usporavanjem propadanja

Noviji lijekovi za razrjeđivanje krvi povezani su sa sporijim slabljenjem kognitivnih sposobnosti kod osoba koje istodobno imaju Alzheimerovu bolest i fibrilaciju atrija. Razlika je mala na godišnjoj razini, ali bi tijekom više godina mogla postati značajna.

Znanstvenici s Karolinska Instituteta analizirali su podatke o 7.308 osoba iz švedskog registra za kognitivne poremećaje i demenciju. Prosječna dob pri dijagnozi Alzheimerove bolesti bila je 82,6 godina, a svi uključeni bolesnici već su imali fibrilaciju atrija, poremećaj srčanog ritma koji povećava opasnost od ugrušaka i moždanog udara.

Sporiji kognitivni pad

Bolesnici su podijeljeni u tri usporedive skupine. Njih 1.690 uzimalo je novije oralne antikoagulanse, poznate kao NOAK, 2.277 liječeno je varfarinom, dok 3.341 osoba nije uzimala antikoagulantnu terapiju. Promjene pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti praćene su testom MMSE, na kojem je moguće ostvariti najviše 30 bodova.

Kod korisnika novijih antikoagulansa kognitivne sposobnosti slabile su sporije nego kod korisnika varfarina i osoba bez antikoagulantne terapije. Razlika je iznosila 0,21 bod godišnje u usporedbi s varfarinom te 0,23 boda u usporedbi s osobama bez terapije. Nakon pet godina procijenjeni prosječni rezultat iznosio je 15,3 boda kod korisnika novijih antikoagulansa, 14,5 kod korisnika varfarina te 14,3 boda kod osoba koje nisu uzimale antikoagulanse.

„Razlika je skromna za pojedinog bolesnika iz godine u godinu, ali tijekom duljeg razdoblja čak bi i takav učinak mogao utjecati na razvoj kognitivnih sposobnosti”, rekao je znanstvenik Nanbo Zhu. Noviji antikoagulansi bili su povezani i s manjom učestalošću smrti, moždanog udara, drugih začepljenja krvnih žila i prijeloma, dok je varfarin bio povezan s većom učestalošću velikih krvarenja.

Nije lijek za Alzheimerovu bolest

Moguće je da sprječavanje ugrušaka smanjuje broj moždanih udara i sitnih oštećenja mozga te pridonosi boljoj prokrvljenosti. Znanstvenici razmatraju i vezu između zgrušavanja krvi, upale i taloženja beta-amiloida, jednog od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti.

Istraživanje objavljeno u European Heart Journalu je promatračko pa ne dokazuje da noviji antikoagulansi usporavaju Alzheimerovu bolest. Ti se lijekovi propisuju radi sprječavanja ugrušaka i moždanog udara kod fibrilacije atrija, a njihov mogući učinak na kognitivne sposobnosti tek treba potvrditi dodatnim istraživanjima.