Kad opasna hrana stigne na policu: Kako radi europski sustav uzbunjivanja?

Proteinski puding, suha rebra, smrznute jagode, panceta, piskavica i napolitanke: u posljednjih nekoliko mjeseci hrvatski su potrošači upozoreni na proizvode u kojima su pronađene bakterije, virusi, pesticidi ili nedeklarirani alergeni.

Iz perspektive kupca postupak u tom slučaju izgleda prilično jednostavno: proizvod se povlači s polica, objavi se upozorenje i potrošačima se poručuje da ga ne konzumiraju. No da bi do takvog ishoda došlo, potrebno je obaviti priličan posao u kojem sudjeluju proizvođač, uvoznik ili trgovac, laboratoriji, inspekcija, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i druga nadležna tijela, nerijetko i iz drugih europskih država.

Sustav koji omogućuje brzu razmjenu takvih informacija među državama članicama Europske unije zove se RASFF – Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje. Njegova je svrha da se informacija o riziku što brže proširi do onih koji trebaju reagirati.

Kako funkcionira RASFF

RASFF nije jedan laboratorij niti jedna inspekcija, nego čitava mreža u kojoj nadležna tijela država članica razmjenjuju informacije o rizicima povezanima s hranom za ljude i za životinje.

Europska komisija razlikuje nekoliko vrsta obavijesti: Alert notification koristi se kada je ozbiljan zdravstveni rizik već prisutan na tržištu i potrebna je brza reakcija. Information notification odnosi se na utvrđeni rizik zbog kojeg druge države ne moraju poduzeti hitne mjere, primjerice zato što proizvod nije na njihovu tržištu ili više nije prisutan. Posebna kategorija odnosi se na pošiljke odbijene na vanjskoj granici Europske unije zbog zdravstvenog rizika.

RASFF obavijest sama po sebi ne znači da je opasan proizvod završio u hrvatskim kućanstvima. Neki se proizvodi zaustave prije nego što uopće dođu do potrošača, a kod drugih je potrebno utvrditi gdje su sve distribuirani i koliko ih je već prodano.

U Hrvatskoj se tim poslom bavi Nacionalna kontaktna točka za RASFF, koja prosljeđuje informacije između nadležnih tijela. U sustav su uključeni različiti sektori Državnog inspektorata, dok Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu sudjeluje u brzoj procjeni rizika (HAPIH). HAPIH navodi da Centar ima organizirano dežurstvo 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini.

Povlačenje nije isto što i opoziv

Povlačenje i opoziv nisu isti postupak. Prema objašnjenju Državnog inspektorata, kada je proizvod nesukladan, on se u oba slučaja obavezno povlači s tržišta, bez obzira na vrstu rizika. No ključna je razlika u tome predstavlja li nesukladnost rizik za zdravlje ljudi.

Ako utvrđena nesukladnost ne predstavlja rizik za zdravlje, proizvod se ne opoziva javno, odnosno potrošači se o tome ne obavještavaju putem javne obavijesti. No ako postoji rizik za zdravlje, provodi se javni opoziv i potrošači se obavještavaju. Obavijesti o opozivu objavljuju se na stranicama HAPIH-a i DIRH-a, a potom ih prenose i mediji.

Riječ „nesukladno” ne znači automatski „opasno”. Proizvod može odstupati od nekog propisanog zahtjeva, a da procijenjeni rizik za zdravlje ne postoji. Nije svaki pronađeni ostatak, recimo, pesticida automatski opasan.

Kod procjene sigurnosti važni su vrsta tvari, njezina količina, način izloženosti i karakteristike potrošača koji bi proizvod mogao konzumirati.

HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane u sustavu RASFF-a procjenjuje kemijske, biološke i fizikalne opasnosti. Njegova je uloga dati znanstveno utemeljeno mišljenje koje Državnom inspektoratu omogućuje donošenje odluka o upravljanju rizikom.

Primjerice, nedeklarirani alergen ne predstavlja isti problem za svakog kupca. Za većinu potrošača određeni proizvod može biti siguran, dok za osobu s alergijom isti proizvod može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.

Kako se prati put proizvoda

Kada se utvrdi neki problem, nije dovoljno znati samo naziv proizvoda, već se mora utvrditi sljedivost proizvoda; odnosno od koga je došao i kome je dalje isporučen. Taj postupak su nam pojasnili iz Državnog inspektorata.

Nadležna inspekcija nakon zaprimanja informacije o incidentu prati distribuciju proizvoda u oba smjera. Od maloprodajnog objekta može se pratiti prema skladištu, dobavljaču i proizvođaču, a od proizvođača, dobavljača ili uvoznika prema maloprodajnim objektima.

Sljedivost se utvrđuje provjerom ulazne i izlazne dokumentacije, ovisno o vrsti objekta. No baš tu mogu nastati problemi. „Kada proizvod ima jako razgranatu distribucijsku mrežu može proći određeno vrijeme dok nadležno tijelo ne zaprimi odgovarajuću informaciju i poduzme odgovarajuće mjere”, navodi Državni inspektorat.

Još veći problem nastaje ako sam subjekt u poslovanju s hranom (proizvođač, uvoznik, distributer ili trgovac) ne prepozna rizik ili ne obavijesti svoje kupce. „Najveći rizik je u nepravodobnoj informaciji od strane subjekta u poslovanju s hranom prema inspekciji”, navode u Inspektoratu, posebno ako subjekt sam ne započne hitni opoziv i povlačenje hrane koja ne udovoljava kriterijima sigurnosti.

Učinkovitost sustava, kažu iz Inspektorata, ovisi o tome hoće li proizvođači, uvoznici, distributeri i trgovci prepoznati problem i odmah pokrenuti postupanje. Dok informacije putuju, proizvodu može isteći rok trajanja ili ga potrošači već mogu pojesti.

Opoziv se može proširiti i naknadno

Državni inspektorat opisao nam je slučaj u kojem je prvi opoziv objavljen istoga dana kada je zaprimljena informacija o riziku, a nešto više od tri tjedna poslije proširen je na dodatne serije proizvoda. Riječ je o suhim rebrima u kojima je pronađena bakterija Listeria monocytogenes.

28. srpnja 2026. subjekt u poslovanju s hranom obavijestio je Nacionalnu kontaktnu točku o utvrđenoj Listeriji. Istoga dana Nacionalna kontaktna točka objavila je obavijest o opozivu na stranicama HAPIH-a i Državnog inspektorata. Već sljedećeg dana subjekt je dostavio dodatnu dokumentaciju, a Nacionalna kontaktna točka proslijedila je hitnu obavijest nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

30. srpnja veterinarska inspekcija dostavila je rezultate nadzora, naređene mjere i distribucijsku listu, odnosno podatke o tome kamo je proizvod stigao. Istoga dana Nacionalna kontaktna točka proslijedila je obavijest i distribucijsku listu nadležnoj sanitarnoj inspekciji. Dan poslije stigla je i dodatna obavijest s rezultatima inspekcijskog nadzora.

19. kolovoza, nešto više od tri tjedna nakon prvog opoziva, subjekt je dostavio novu informaciju o incidentu i dodatnim brojevima serija (LOT) proizvoda. Nacionalna kontaktna točka istoga je dana objavila novu obavijest o opozivu. Dan kasnije izrađen je dodatak prvoj obavijesti, a 21. kolovoza nadležna inspekcija dostavila je dodatnu informaciju o provedenom nadzoru.

Prvi je opoziv, dakle, objavljen 28. srpnja, a nova informacija od 19. kolovoza promijenila je njegov opseg. Uz utvrđivanje kamo je proizvod stigao, potrebno je provjeriti koje su sve serije obuhvaćene.

Na stranici DIRH-a među obavijestima za potrošače u kolovozu i rujnu 2026. objavljeni su slučajevi norovirusa u smrznutim jagodama, Bacillus cereus u proteinskom pudingu, klorpirifosa u piskavici, ostataka pesticida u pupoljcima ruže te nedeklariranog proteina mlijeka u napolitankama.

Usporedba Hrvatske i Slovenije

Slovenska Uprava za sigurnost hrane na javnom portalu objavljuje i opasne i nesukladne proizvode. Dakle, javno prikazuje i proizvode koji jesu nesukladni, ali su prema procjeni i dalje sigurni za uporabu. Uz svaki proizvod nalazi se i uputa potrošaču što treba učiniti ako ga ima kod kuće.

Slovenske vlasti izrijekom objašnjavaju da se, primjerice, proizvod s utvrđenim prekoračenjem neke vrijednosti može ocijeniti kao nesukladan, ali siguran za konzumaciju ako procijenjeni zdravstveni rizik ne postoji. Takav se proizvod svejedno povlači iz lanca hrane.

Slovenski kupac tako može razlikovati proizvod koji je stvarno opasan za zdravlje od proizvoda koji je povučen zbog nesukladnosti, ali nije procijenjen kao zdravstveni rizik. U Hrvatskoj se, prema objašnjenju Državnog inspektorata, javni opoziv provodi kada postoji rizik za zdravlje.

Provjerite seriju i rok trajanja

Ako je proizvod već kod potrošača, presudni su podaci iz javne obavijesti: naziv proizvoda, proizvođač ili distributer, rok trajanja, serija i druge identifikacijske oznake.

Opoziv često obuhvaća samo određene serije, a ne sve proizvode istog naziva. Zato podatke iz obavijesti treba usporediti s oznakama na pakiranju. Ako se podudaraju, proizvod ne treba konzumirati, nego slijediti upute o povratu ili drugom načinu postupanja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.