Norvežani primaju mirovinu već sa 62 i nastavljaju raditi: Kako funkcionira njihov sustav

Više od polovice Norvežana koji primaju starosnu mirovinu prije 67. godine istodobno nastavlja raditi. Prema podacima norveškog statističkog ureda za 2025. godinu, njih 56,9 posto bilo je zaposleno u svakom mjesecu u kojem su primali mirovinu.

Norveška mirovina ima više dijelova. Državnu starosnu mirovinu isplaćuje norveška Uprava za rad i socijalnu skrb (NAV), a uz nju postoje mirovine preko poslodavca te dodatno pravo iz kolektivnih ugovora, poznato kao AFP. Novi podaci o radu uz mirovinu odnose se na korisnike državne starosne mirovine.

Mirovina već sa 62, ali propisana dob je 67

Visina državne mirovine ovisi o primanjima tijekom radnog vijeka. Prava se stječu iz godine u godinu pa u izračun ulazi čitav radni vijek, a ne samo posljednja plaća. Za generacije rođene prije 1963. godine vrijede drukčija pravila obračuna.

Uobičajena dob za početak primanja državne starosne mirovine jest 67 godina, ali oni koji su stekli dovoljno prava mogu je početi primati već sa 62. NAV pritom provjerava dosežu li stečena prava propisani prag u odnosu na zajamčenu mirovinu. Osobe s malim ili nikakvim stečenim pravima mogu pod određenim uvjetima računati na zajamčenu razinu primanja u starosti.

Penalizacija je trajna

Raniji početak isplate u Norveškoj trajno utječe na mjesečni iznos. Stečena prava raspoređuju se na očekivani broj godina primanja mirovine pa će onaj tko je počne primati sa 62 godine mjesečno dobivati manje nego da je čekao.

To je načelo aktuarski neutralne isplate: očekivana vrijednost ukupnih isplata trebala bi biti približno jednaka bez obzira na dob početka. Norveški niži iznos zbog ranijeg početka ne prestaje sa 70 godina, dok se u Hrvatskoj tada ukida penalizacija prijevremene starosne mirovine.

Mirovina uz plaću

Norvežanin može početi primati 20, 40, 50, 60, 80 ili 100 posto državne starosne mirovine te nastaviti raditi. Plaća mu ne smanjuje isplatu odabranog dijela mirovine, a nova prava može stjecati do kraja godine u kojoj navršava 75 godina.

U 2025. godini državnu starosnu mirovinu primalo je 84.435 stanovnika u dobi od 62 do 66 godina. Uz one zaposlene u svakom mjesecu primanja mirovine, još je 13,9 posto bilo zaposleno u dijelu tih mjeseci. „Svaki mjesec” ne mora značiti cijelu kalendarsku godinu, a SSB ne mjeri puno radno vrijeme: zaposlenom smatra i osobu koja je u referentnom tjednu radila najmanje jedan sat. Samozaposlene taj pokazatelj ne obuhvaća.

Hrvatska je drugačija

U Hrvatskoj korisnici određenih mirovina mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. određeni korisnici nakon navršene 65. godine mogu raditi i dulje, uključujući puno radno vrijeme, ali tada primaju polovicu mirovine.