Mirovina
Sindikat umirovljenika: Vratite nam dostojanstvo!
SUH traži povratak dostojanstva starijima. U riziku od siromaštva živi 39,4 posto osoba od 65 godina naviše, a mnogima je nedostupna i potrebna skrb.
„Mnoge starije osobe u Hrvatskoj osjećaju se odbačeno, zanemareno, ostavljeno, žive u siromaštvu s niskim mirovinama. Vratite nam naše dostojanstvo! Sretan vam Međunarodni dan starijih osoba”, poručio je prigodno Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH).
Ova jezgrovita „čestitka” sažela je sve ono što bi Hrvatska trebala popraviti u svojim mirovinskim, ali velikim dijelom i socijalnim politikama, na što je višestruko upozoravala i institucija pučke pravobraniteljice.
Razmjere materijalne nesigurnosti starijih sugrađana pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je 2025. godine u riziku od siromaštva bilo 39,4 posto osoba u dobi od 65 ili više godina, dok je za ukupno stanovništvo ta stopa iznosila 19,5 posto. Stariji su, posve je jasno, bili izloženi dvostruko većem riziku, a među starijim ženama stopa je dosegnula 42,4 posto.
Samci su na samom dnu
Posebno su ugroženi stariji ljudi koji žive sami: njih čak 64,4 posto bilo je u riziku od siromaštva. Prag za jednočlano kućanstvo iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno. Riječ je o pokazatelju koji obuhvaća osobe s dohotkom ispod 60 posto medijana, a koji kod starijih samaca pokazuje koliko je raširen život s niskim prihodima.
Usklađivanje ne može popraviti mirovine
Pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2025. godinu upozorava da su mirovine, unatoč promjeni formule usklađivanja i uvođenju godišnjeg dodatka, ostale niske, dok umirovljenici teško podnose rast cijena hrane i drugih životnih troškova.
Ocjenjuje da nastavak rasta rizika od siromaštva starijih pokazuje nedostatnu učinkovitost dosadašnjih mjera te ponovno preporučuje mjere ciljano usmjerene na najugroženije.
Nerazvijena infrastruktura skrbi
Pritužbe koje prima njezin ured govore i o problemima koji se ne mogu svesti samo na visinu mirovine: nedostatku mjesta u domovima, manjku pomoći i skrbi kod kuće, teškoćama u pristupu zdravstvenoj zaštiti te socijalnoj izoliranosti.
U izvješću navodi i upozorenja bolnica o teško oboljelim starijim pacijentima koji se ne mogu vratiti kući, a za njih nema odgovarajućeg smještaja. Neki ostaju u bolnici nakon završetka liječenja, a neki ondje i umru prije nego što dočekaju rješenje o smještaju.
Želi bolji Zaželi
Među pritužbama je i ona starije žene ozbiljno narušenog zdravlja, koja živi sama, 15 kilometara od grada i tri kilometra od prvih susjeda, s mirovinom nešto nižom od 300 eura. Trebala je pomoć pri cijepanju i slaganju drva, košnji trave i poslovima u vrtu, no takve usluge nije mogla dobiti kroz program Zaželi.
A uz sve to, pravobraniteljica upozorava da je pomoć preko centara za pomoć u kući zbog niskih imovinskih cenzusa nedostupna mnogim starijima, koji bi je morali plaćati sami, iako za to nemaju novca.
Nema razloga za slavlje
Hrvatski umirovljenici nemaju razloga za slavlje, ali ni današnji dan nije zamišljen kao praznik, jer malo je zemalja u kojima se ne razmišlja o kontrakciji prava umirovljenika, pri čemu i sam umirovljenički status postaje sve dalji i nedostižniji, s obzirom na trend podizanja dobi za umirovljenje.
Međunarodni dan starijih osoba, koji su Ujedinjeni narodi ustanovili 1990. godine, obilježava se 1. listopada kako bi se upozorilo na probleme s kojima se stariji suočavaju i na njihova prava, među kojima je i pravo na dostojanstven život.
