Znakovi koji najavljuju dug život: Znanstvenici otkrili što povezuje dugovječne ljude

Može li se već danas naslutiti tko će živjeti dulje? Znanstvenici su pronašli nekoliko znakova koji su povezani s dugovječnošću, a neki od njih toliko su jednostavni da ih možemo prepoznati u svakodnevnom životu, bez liječničkih pregleda i složenih pretraga.

Brz hod povezan je s duljim životom

Ljudi koji i u starijoj dobi hodaju brzo i sigurno u prosjeku žive dulje od svojih sporijih vršnjaka. Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA obuhvatilo je 34.485 osoba starijih od 65 godina, a pokazalo je da je svako povećanje brzine hoda za 0,1 metar u sekundi povezano s približno 12 posto nižom stopom smrtnosti.

Brzina hoda odražava zajedničko funkcioniranje srca, pluća, mišića i živčanog sustava. Zato sporiji hod može upozoravati i na slabljenje organizma.

Snažan stisak šake pokazatelj je dobrog zdravlja

Snaga kojom možemo stisnuti šaku također je povezana s izgledima za dug život. Međunarodno istraživanje PURE, provedeno na gotovo 140.000 ljudi iz 17 država, pokazalo je da osobe sa slabijim stiskom šake imaju veći rizik od smrti, uključujući onu povezanu s bolestima srca i krvnih žila.

Stisak se mjeri posebnim instrumentom, dinamometrom, a rezultat ne govori samo o snazi prstiju. Može upućivati na stanje cjelokupnog mišićnog sustava, osobito važnog za očuvanje samostalnosti u starosti.

Ustajanje sa stolca bez pomoći ruku

Sposobnost ustajanja sa stolca bez pridržavanja za naslone ili odgurivanja rukama još je jedan pokazatelj povezan s duljim životom. Sustavni pregled istraživanja objavljen u časopisu The BMJ pokazao je da su osobe koje su najsporije ustajale sa stolca imale približno dvostruko višu stopu smrtnosti od onih koje su taj zadatak obavljale najbrže.

Za ustajanje su potrebni snažni mišići nogu, dobra koordinacija i ravnoteža, pa ovaj jednostavan pokret može mnogo otkriti o fizičkim sposobnostima starije osobe.

Deset sekundi ravnoteže na jednoj nozi

Može li čovjek stajati na jednoj nozi deset sekundi? Istraživanje objavljeno 2022. godine u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazalo je da odgovor na to pitanje može imati prognostičku vrijednost.

Među 1.702 ispitanika u dobi od 51 do 75 godina oni koji nisu uspjeli održati ravnotežu deset sekundi imali su 84 posto višu stopu smrtnosti tijekom praćenja, čak i nakon uzimanja u obzir više zdravstvenih čimbenika. Ravnoteža ovisi o mišićima, vidu, živčanom sustavu i unutarnjem uhu. Osobe s poteškoćama u održavanju ravnoteže ne bi trebale izvoditi ovaj test bez sigurnog oslonca.

Dobra kondicija srca i pluća

Osobe koje mogu podnijeti veći tjelesni napor imaju bolje izglede za dug život. Veliki znanstveni pregled objavljen 2024. godine u časopisu British Journal of Sports Medicine obuhvatio je 26 sustavnih pregleda i više od 20 milijuna opažanja. Pokazao je da su osobe s visokom kardiorespiratornom kondicijom imale približno 53 posto nižu stopu smrtnosti od onih s niskom kondicijom.

Dobra kondicija ne zahtijeva nužno bavljenje sportom, a može se održavati i redovitim hodanjem, vožnjom bicikla ili drugim oblicima kretanja.

Društveni odnosi također su povezani s dugovječnošću

Dug život nije povezan samo s fizičkom snagom. Metaanaliza objavljena u časopisu PLOS Medicine, koja je obuhvatila 148 istraživanja i gotovo 309.000 sudionika, pokazala je da su osobe sa snažnijim društvenim vezama imale 50 posto veće izglede za preživljavanje tijekom razdoblja praćenja. Kontakti s obitelji, prijateljima i drugim bliskim osobama mogu pružati emocionalnu i praktičnu podršku.

Ipak, samoća i usamljenost nisu isto. Čovjek može živjeti sam i imati kvalitetne društvene odnose, ali se može osjećati usamljeno i kada je okružen ljudima.

Vlastiti osjećaj zdravlja može mnogo otkriti

Zanimljivo je da i subjektivna procjena vlastitog zdravlja može biti pokazatelj dugovječnosti. Međunarodna analiza gotovo 425.000 osoba starijih od 60 godina pokazala je da su ispitanici koji su svoje zdravlje ocjenjivali lošim imali više nego dvostruko višu stopu smrtnosti od onih koji su ga ocjenjivali barem dobrim.

Vlastita procjena zdravlja može obuhvatiti umor, bolove, pokretljivost i druge promjene koje medicinski nalazi ne moraju potpuno prikazati. Istraživanje ne dokazuje da pozitivan stav prema zdravlju sam po sebi produljuje život.

Sedam tisuća koraka dnevno

Često se spominje pravilo prema kojem bismo za dobro zdravlje trebali napraviti 10.000 koraka dnevno, ali istraživanja pokazuju da korist postoji i pri manjem broju koraka. Metaanaliza objavljena 2025. godine u časopisu The Lancet Public Health pokazala je da je 7.000 koraka dnevno povezano s 47 posto nižom stopom smrtnosti u usporedbi s 2.000 koraka.

To ne znači da je upravo 7.000 koraka čarobna granica dugovječnosti. Rezultati upućuju na korist redovitog kretanja, osobito za osobe koje se inače vrlo malo kreću.

Sposobnost sjedanja na pod i ponovnog ustajanja

Još jedan zanimljiv pokazatelj jest sposobnost da čovjek sjedne na pod i ponovno ustane uz što manje oslanjanja na ruke. Istraživanje objavljeno 2025. godine, u kojem su praćene 4.282 osobe u dobi od 46 do 75 godina, pokazalo je da su ispitanici s boljim rezultatima na ovom testu imali nižu stopu smrtnosti. Za uspješno izvođenje potrebna je kombinacija mišićne snage, fleksibilnosti, koordinacije i ravnoteže.

Ovaj test nije prikladan za svakoga, osobito za starije osobe s ograničenom pokretljivošću ili povećanim rizikom od pada.

Nijedan od ovih znakova nije jamstvo dugovječnosti, baš kao što slabiji rezultat ne znači da će osoba nužno živjeti kraće. Istraživanja uglavnom pokazuju statističku povezanost, a ne izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Na trajanje života utječu i nasljeđe, kronične bolesti, pušenje, prehrana te brojni drugi čimbenici.