SUH predlaže ukidanje 334.000 najnižih mirovina: Primaju ih i vlasnici apartmana

Socijalno zaštićenu najnižu mirovinu u Hrvatskoj može primati i umirovljenik koji ostvaruje dodatne prihode od iznajmljivanja stanova ili apartmana. Zato Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) predlaže drukčiji sustav; onaj u kojem bi se prije odobravanja pomoći provjeravalo koliko osoba ili kućanstvo ukupno zarađuje.

Predlog je objavljen nakon okruglog stola u Beogradu na kojem su sudjelovali predstavnici umirovljeničkih udruga i sindikata iz Italije, Cipra, Slovenije, Austrije, Srbije i Makedonije te SUH-a. Kao polazište navode austrijski model doplate umirovljenicima čija primanja ne dosežu propisani prag.

Mirovina prema stažu i uplatama, pomoć prema prihodima

„Prevedeno, to bi značilo da je mirovina isključivo rezultat godina staža i uplate doprinosa. Značilo bi da nema najniže mirovine. Ali bi zato postojao socijalni limit, koji bi svakoj osobi garantirao koliko toliko dostojanstven život”, kažu u Sindikatu.

Iako je riječ o čistom socijalnom institutu, najniža mirovina u Hrvatskoj sada je pravo iz mirovinskog osiguranja. Određuje se po službenoj dužnosti osiguraniku kojem je mirovina izračunata prema stažu i ostvarenim plaćama niža od zakonski zajamčenog iznosa po godini staža koji je vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM). Problem je što njezino ostvarivanje nije uvjetovano prihodovnim ili imovinskim cenzusom, što se smatra temeljnom normom svakog socijalnog sustava.

Koliko ljudi prima socijalno nadograđenu mirovinu?

Prema podacima HZMO-a za lipanj 2026. godine, s isplatom u srpnju, najnižu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju primalo je 333.838 korisnika, uključujući one s međunarodnim ugovorima. Prosječna neto mirovina iznosila je 431,58 eura.

Iza tih mirovina u prosjeku stoji 28 godina i gotovo devet mjeseci mirovinskog staža stečenog uglavnom na minimalnoj plaći iz koje je plaćen minimum doprinosa.

Zbrajali bi se prihodi kućanstva

Te bi mirovine prema SUH-ovom prijedlogu postale još manje, budući da se ne bi socijalno dograđivale, već bi ih HZMO računao općom formulom i isplaćivao ono što umirovljeniku pripada iz staža i prosječnih plaća. Doplata do određenog praga financirala bi se kao socijala.

„Sada kada se uspostavio Središnji registar stanovništva i Porezna uprava ima podatke o svim primanjima u kućanstvu, neće se moći dogoditi da netko prima najnižu mirovinu iz mirovinskog osiguranja za koju nisu uplaćeni doprinosi, a iznajmljuje stanove i apartmane, ima stan u kojem živi i još jednu ili dvije nekretnine”, objašnjavaju u Sindikatu.

“Svi bi se prihodi zbrajali i tada bi se vidjelo koliki su stvarni prihodi osobe ili kućanstva. Tek tada bi se vidjelo tko stvarno ostvaruje pravo na razliku do limita. Razlika do limita isplaćivala bi iz sredstava socijalne skrbi”, navode.

Građanima je, podsjećamo, pristup Središnjem registru stanovništva omogućen od lipnja. Država i lokalne samouprave će podatke iz njega početi koristiti 1. siječnja 2027. godine.

Na 500 eura mirovine još 300 eura

Sindikat je prijedlog ilustrirao primjerom samca i zamišljenog hrvatskog praga od 800 eura. „Osoba živi sama. Mirovina na temelju staža i uplate doprinosa iznosi 500 eura. Osoba nema nekretnine i ne radi uz mirovinu. Neka država odredi limit od 800 eura (iznos prosječne mirovine koji želi postići). Ta osoba bi dobila 300 eura razlike za povećanje životnog standarda”, objašnjavaju.

Za kućanstva s više članova predlažu viši prag, a ako bi ukupni prihodi kućanstva prelazili propisani limit, socijalne doplate ne bi bilo nego mi se isplatila samo mirovina prema stažu i plaćama.

„Na taj način bi se izbjeglo da najnižu mirovinu ili nacionalnu naknadu primaju oni koji iznajmljuju apartmane i stanove, koji prepisuju stanove i kuće na djecu kako bi što više novaca isisali iz države koju tako ‘jako vole’. Oni koji stvarno imaju najmanje mogli bi normalnije živjeti a u mirovinskom osiguranju bi ostalo više love za umirovljenike”, kažu iz SUH-a.

Paradoks aktualnog sustava je da se za nacionalnu naknadu za starije osobe već provjeravaju prihodi kućanstva, dok najniža mirovina nije uvjetovana takvim cenzusom. Uvaži li Vlada RH SUH-ov prijedlog, mirovina bi bila mirovina, a socijala socijala.

Izračun prema iznosu od 16,58 € po godini staža, koji vrijedi od 1. srpnja 2026.

Kako to funkcionira u Austriji?

Prema službenim austrijskim podacima, prag u 2026. godini iznosi 1.308,39 eura za samca te 2.064,12 eura za bračne ili registrirane partnere. Doplata se određuje prema razlici između propisanog praga i prihoda koji se uzimaju u obračun.

Austrijski sustav razlikuje imovinu od prihoda. Sama osobna imovina izuzeta je iz obračuna, dok se drugi prihodi uz mirovinu uzimaju u obzir. Posjedovanje stana zato samo po sebi nije isto što i prihod od njegova iznajmljivanja. Doplata se financira iz saveznih sredstava, a isplaćuje je mirovinsko osiguranje uz mirovinu.

Podsjećamo, ovu je temu na našim stranicama u lipnju otvorila stručnjakinja za mirovinski sustav Vanda Crnjac Pauković zagovarajući povratak takozvanog zaštitnog dodatka. SUH za sada mora odgovoriti bi li njegov model imao i imovinski cenzus, kako bi tretirao nekretninu u kojoj osoba živi te što bi promjena značila za postojeće korisnike najniže mirovine.