Savić: Treba obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu i poticati duži radni staž

Vlada treba obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu i poticati duži staž, smatra Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju. Upozorio je na velik broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo.

Mirovinsku reformu izdvojio je kao važan dio reformi koje Hrvatska treba i mora provesti. Ukazao je i na činjenicu da Hrvati odlaze u mirovinu dosta ranije nego, primjerice, umirovljenici u nordijskim zemljama. Iako, dodat ćemo, rado koriste baš te države kako bi ukazali na nedostatnost hrvatskih mirovina.

„Opterećenje nam je i to što je mali postotak umirovljenika koji su u mirovini zbog godina staža ili zbog navršenih godina života. To kreira veliko opterećenje na mirovinski sustav. Ono što može Vlada je prilagođavati sustav, ali i obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu, odnosno poticati duži staž”, rekao je Savić u programu N1 televizije.

No Plenkovićeva vlada je, podsjetimo, krenula suprotnim putem pa gotovo da ohrabruje prijevremeno umirovljenje. Od 1. siječnja 2026. godine ukinula je trajnu penalizaciju prijevremenih starosnih mirovina svima nakon 70. godine života.

Ne treba zaboraviti da su pojedini stručnjaci za javne financije upozoravali na već postojeću aktuarsku neravnotežu te na to da prijevremeni umirovljenici zapravo dobiju više ukupnog novca iz mirovinskog sustava u usporedbi s onima koji su se umirovili u propisanoj dobi. Posljednja Plenkovićeva reforma taj je problem pojačala.

„Mirovinska reforma opterećuje sustav sada, a i ubuduće. Najveći je problem taj visoki broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo”, zaključio je Savić.

Na jednog umirovljenika 1,46 osiguranika

Prema podacima HZMO-a za kolovoz, s isplatom u rujnu 2026. godine, Hrvatska je imala 1.797.071 osiguranika i 1.234.959 korisnika mirovina. Na jednog korisnika mirovine dolazilo je 1,46 osiguranika koji uplaćuju doprinose.

Krvna slika mirovinskog sustava postaje još jasnija kada pogledamo strukturu. U kategoriji starosnih mirovina bilo je 524.905 korisnika, odnosno 42,5 posto ukupnog broja. Još 68.201 osoba primala je starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Zajedno te dvije skupine čine 48 posto svih korisnika mirovina.

Nisu svi ostali otišli prijevremeno

Prijevremenu starosnu mirovinu primalo je ukupno 215.825 osoba: 90.295 uz penalizaciju, 125.148 bez smanjenja polaznog faktora te 382 zbog stečaja poslodavca. Kada se te skupine pribroje starosnim mirovinama i mirovinama za dugogodišnje osiguranike, njihov udio doseže 65,5 posto.

Preostale kategorije čine 149.750 korisnika invalidskih mirovina, 72.408 korisnika starosnih mirovina prevedenih iz invalidskih te 203.870 korisnika obiteljskih mirovina.

HZMO navodi i da su korisnici koji su tijekom 2026. godine ostvarili pravo na sveukupnu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u prosjeku imali 64 godine života i 36 godina mirovinskog staža.