Vojni rok u JNA i danas umanjuje mirovine: ‘Naravno da smo oštećeni’

Godina ili petnaest mjeseci provedenih u vojsci nekim našim čitateljima danas nedostaju za odlazak u mirovinu. Nakon pregleda europskih rješenja javili su se muškarci koji traže priznavanje obveze koju svojedobno nisu mogli odbiti.

Među njima je Boris, koji danas ima 64 godine i smatra da je vrijeme za rješavanje te nepravde.Posebice jer se današnjim ročnicima priznaju u staž mjeseci provedeni na temeljnom vojnom osposobljavanju. „Treba se i nama priznati staž za 15 mjeseci koje smo proveli u JNA. Naša Vlada to ne priznaje, to nije u redu. Treba tu temu predložiti u Saboru”, poručuje.

„Od toga nemam ništa”

Čitatelj Roki ima 58 godina i 37 godina staža, radi kao vozač autobusa, a vojni rok služio je u Beloj Crkvi. Traži da mu se prizna godina mirovinskog staža i omogući godinu dana raniji odlazak u mirovinu. Pogotovo jer ima i staž u Domovinskom ratu.

„Još imam u ratu dva mjeseca bunkera, za razliku od naše civilne zaštite. Imam spomenicu i neku medalju, a sve vrijeme rata radnu obvezu. Sto puta prošao sam ponton na Maslenici, vozio u sve akcije, a od toga nemam ništa. Sramota”, piše Roki.

Drago je vojni rok služio 1982. godine, a danas je zaposlen u Njemačkoj, gdje se, kaže, raspitivao u mirovinskom osiguranju. „Srednjoškolska izobrazba je priznata, a naravno i vojna obveza. Bravo za našu državu. Naravno da smo oštećeni, ali nisam se boljem ni nadao”, komentira. Svoju poruku završava podrugljivim pozdravom: „Bravo za Balkan.”

Vojska i fakultet odgađali su zaposlenje

I čitatelj Eko smatra da bi se i vojni rok i fakultetsko obrazovanje trebali uzeti u obzir pri ispunjavanju uvjeta za mirovinu. Navodi primjer muškarca koji je nakon srednje škole morao u JNA, potom završio fakultet i zaposlio se s navršenih 25 godina. Do 65. rođendana takav čovjek ne može prikupiti 41 godinu staža osiguranja.

„Kod izračuna mirovine neće dobiti povećanje od devet posto, što je diskriminirajuće jer je vojni rok bio obvezan, a fakultet očito kazna za visokoobrazovane osobe”, piše Eko, nezadovoljan posljedicama kasnijeg ulaska u svijet rada.

„Nepravda i segregacija”

Žorž zahtjev za priznavanje vojnog roka povezuje i s dodanim stažem za roditeljstvo. „Dodatak za vojsku apsolutno, kao i dodatak staža za sve muškarce koji nisu iskoristili dječji, odnosno rodiljni dopust. Jer u protivnom imamo nepravdu i segregaciju”, zaključuje.

Europske države obvezni vojni rok vrednuju na različite načine. Slovenija omogućuje ranije umirovljenje ili veći iznos mirovine, Njemačka je za svoje ročnike plaćala doprinose, a u Grčkoj se služenje može priznati uz dokup. Kako smo već pisali, priznavanje vojske ne donosi svugdje ista prava: u nekim sustavima povećava mirovinu, a u drugima pomaže ispuniti uvjet za raniji odlazak.