‘Država mi je uzela drugi stup’: Žele štednju i mirovinu kao da su sve uplaćivali u prvi stup

„I moj muž je ostao bez novca iz drugog stupa”, piše nam čitateljica Nada. „I ja sam ostao”, pridružuje se Vinko, a Ivica drugi stup naziva „prevarom stoljeća”. Slične poruke dobivamo gotovo svaki put kada pišemo o mirovinskoj štednji i izboru mirovine.

Među njima su uglavnom pritužbe umirovljenika koji su izabrali mirovinu samo iz prvog stupa. Njihova štednja tada zaista prelazi u državni proračun. No tada država, točnije HZMO, preuzima i isplatu cijele mirovine i obračunava je kao da nikada nisu bili osigurani u drugom stupu, već da su cijele doprinose uplaćivali u prvi. I zbog toga dobivaju veću mirovinu nego što bi dobivali kada bi primali kombinirane isplate iz oba stupa.

Lina ne želi „darovati” štednju

Pred takvom je odlukom i naša čitateljica Lina, koja ima 60 godina i 42 godine staža. Radila je uglavnom za minimalac ili nešto više. „Išla bih u mirovinu kombinirano iz oba stupa, ali me muči to što onda imam manju mirovinu nego da darujem drugi stup. Mene zanima zašto smo morali uplaćivati taj stup kad smo sad kažnjeni”, piše nam.

Država doista nije mogla predvidjeti da će Lina cijeli život provesti na minimalcu ali je zato, u ovom tranzicijskom periodu, omogućila izbor mirovine kao da svoje doprinose nikada nije dijelila između dva stupa. Lina, uz to, navodi da joj izračun kombinirane mirovine pokazuje 580 eura, a da oni koji su bili samo u prvom stupu imaju 670 eura. Pita nas kako odlučiti.

Za odluku joj trebaju dva izračuna vlastite mirovine za isti datum umirovljenja: samo iz prvog stupa i kombinirano iz oba. Tuđi izračun nije dobar za odluku jer iza tog iznosa mogu stajati drukčije plaće, staž i uvjeti umirovljenja. REGOS budućim umirovljenicima dostavlja usporedne informativne izračune upravo zato da bi mogli informirano izabrati između tih dviju mogućnosti.

Ako Linina mirovina samo iz prvog stupa doista iznosi 670 eura, u odnosu na kombiniranih 580 eura riječ je o 90 eura više mjesečno, odnosno 1.080 eura godišnje.

Što umirovljenici ne razumiju?

Osiguranici u oba stupa za mirovinsko osiguranje u pravilu izdvajaju ukupno 20 posto bruto plaće. Od toga 15 posto odlazi u prvi stup, iz kojeg se isplaćuju sadašnje mirovine, a pet posto na osobni račun u drugom stupu. Osiguranici koji su samo u prvom stupu svih 20 posto uplaćuju u sustav generacijske solidarnosti.

Ta podjela vrijedi i pri određivanju mirovine. Kod kombinirane mirovine HZMO isplaćuje osnovnu mirovinu iz prvog stupa, uz odgovarajući obračun za razdoblje osiguranja u oba stupa. Mirovinsko osiguravajuće društvo zasebno isplaćuje mirovinu iz štednje prikupljene u drugom stupu.

Izborom mirovine samo iz prvog stupa priča se u pogledu izračuna vraća na početak: mirovina se određuje kao da drugi stup za tog osiguranika nije ni postojao. Zauzvrat se u državni proračun prenosi ukupna kapitalizirana štednja s njegova osobnog računa. Uglavnom je to novac koji bi na istom mjestu završio da smo u jednostupnom sustavu.

Zahtjev da se uz takav obračun isplati i štednja iz drugog stupa značio bi da se istih pet posto doprinosa priznaje dvaput. Jednom kroz mirovinu kao da je svih 20 posto uplaćivano u prvi stup, a drugi put kroz zasebnu isplatu novca.

Zašto novac ide u proračun?

Dio nepovjerenja izaziva i podatak da štednja odlazi u državni proračun. No ondje se uplaćuju i redoviti doprinosi za prvi stup. Oni su prihod HZMO-a, koji je dio sustava državne riznice, odnosno namjenski prihod državnog proračuna. Iz tog se sustava isplaćuju mirovine.

Prvi stup nema osobni račun na kojem svakog radnika čekaju njegove nekadašnje uplate. Današnji radnici financiraju današnje umirovljenike, a razlika do potrebnog iznosa pokriva se drugim proračunskim prihodima.

Prema financijskom planu HZMO-a za 2026. godinu, doprinosi čine oko 60 posto ukupnih planiranih prihoda i primitaka Zavoda, a približno 40 posto osigurava se iz općih prihoda i primitaka državnog proračuna. Taj dio osiguravaju porezni obveznici, uključujući umirovljenike kroz poreze koje plaćaju pri svakodnevnoj potrošnji.

Što se događa s prenesenom štednjom detaljnije smo opisali u tekstu „Kamo je otišlo mojih 16.000 eura iz drugog stupa? Znamo kamo”.

Zašto prvi stup nekome daje više?

Radnicima koji su cijeli život imali niske plaće mirovina izračunata prema tim plaćama može biti vrlo mala. Zato postoji institut najniže mirovine pri čemu najniža mirovina nije isto što i najmanja mirovina. To je zapravo socijalna nadogradnja koja ovisi o godinama staža i uvjetima umirovljenja. Ako redovni izračun daje manje, HZMO priznaje taj viši iznos. Vrijednost najniže mirovine za jednu godinu staža usklađuje se dvaput godišnje.

Kod izbora između jednog i dva stupa uspoređuju se dvije računice. U prvoj HZMO određuje cijelu mirovinu kao da je svih 20 posto doprinosa uplaćivano u prvi stup uz zaštitu najnižom mirovinom. Druga računica određuje se prema stvarnom stanju; 75 posto doprinosa u prvom, a 25 posto doprinosa u drugom stupu.

Tako se određuje i najniža mirovina: za godine osiguranja u oba stupa HZMO priznaje 75 posto pripadajućeg iznosa, a za raniji staž (prije uvođenja drugog stupa) puni iznos. Preostalu razliku treba nadoknaditi isplata iz drugog stupa. Ako ona nije dovoljna, zbroj dviju mirovina manji je od mirovine samo iz prvog stupa.

Na koncu, Lina može izabrati ono što smatra povoljnijim. Nitko je zbog minimalne plaće automatski ne prebacuje u prvi stup. Prijenos bez takvog izbora postoji u drugim zakonom propisanim slučajevima, primjerice kod određenih invalidskih i obiteljskih mirovina. Ako izračun potvrdi da joj prvi stup donosi više, a ona ne može podnijeti to da mirovinsku štednju formalno prenese u državni proračun kako bi dobila veću mirovinu, uvijek može odabrati manju mirovinu koja će joj se isplaćivati iz dva izvora.