Mirovina
Traže da se povlaštene mirovine odvoje od radničkih. Tko ih danas plaća?
Povoljniji dio mirovina plaća se iz proračuna. Ipak, država je u 2025. godini iz proračuna ‘doplatila’ i 1,86 milijardi eura za takozvane radničke mirovine.
Mnogi umirovljenici misle da novac za svoje mirovine dijele s onima koji ih „nisu zaradili”. Među njima je i naša čitateljica Katarina. Uvjerena je da prikupljene mirovinske doprinose treba rasporediti samo prema godinama staža i visini uplata. Tako će, smatra, više novca pripasti onima koji su svoj staž odradili.
„U ovoj našoj državi sve je posloženo naopako, a mirovine najviše koriste oni koji ih nisu zaslužili. Najgore je to što imamo hrpu povlaštenih mirovina koje plaćamo iz mirovinskog fonda, umjesto da se sve to zajedno sa socijalom izbaci iz mirovinskog fonda i da ono što ostane bude stvarno za umirovljenike koji su svoj staž odradili”, piše Katarina.
Mirovinski fond u prvom stupu ne postoji
No, što nam govore podaci? Za redovne i prijevremene starosne, invalidske i obiteljske mirovine na temelju osiguranja u 2025. godini trebalo je 7,57 milijardi eura. Ukupni prihod od mirovinskih doprinosa iznosio je 5,82 milijarde eura. Čak i da je sav taj novac otišao samo na te mirovine (a ne odlazi jer i druge skupine umirovljenika imaju staž i plaćale su doprinose), nedostajalo bi 1,75 milijardi eura. Zato je iz općih prihoda i primitaka državnog proračuna za te mirovine izdvojeno čak 1,86 milijardi eura.
Taj novac u državnu blagajnu dolazi ponajprije od poreza, poput PDV-a koji plaćamo pri kupnji i poreza na dobit poduzeća. U opće prihode i primitke ulaze i prihodi od državne imovine, pristojbi i kazni te novac od zaduživanja bez unaprijed određene namjene. Mirovinski doprinosi u proračunu se vode zasebno.
Ono što Katarina zove mirovinskim fondom u praksi je prvi mirovinski stup. U njemu nema fonda u kojem se radnicima na osobnim računima gomila novac za njihovu mirovinu. Doprinosima današnjih radnika isplaćuju se mirovine sadašnjih umirovljenika. Kad doprinosi nisu dovoljni za rashode koji se iz njih financiraju, država je po zakonu dužna pokriti manjak, kao što to i čini.
Financiraju li se povlaštene mirovine iz prikupljenih doprinosa?
Dio mirovine koji proizlazi iz povoljnijih uvjeta plaća državni proračun. Ali u istoj mirovini može postojati i dio koji pripada stažu osiguranja jer nisu svi umirovljenici po posebnim propisima bez staža i uplaćenih doprinosa. Taj dio se financira kao i druge mirovine iz prvog stupa, iz doprinosa uz proračunsko pokriće manjka.
U nekim slučajevima proračun pokriva cijelu mirovinu. Pravilnik o načinu utvrđivanja visine sredstava koje RH osigurava u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja izričito navodi mirovine pripadnika bivše JNA preuzete sukcesijom, mirovine bivših službenika saveznih tijela SFRJ koje je Hrvatska preuzela prema zakonu iz 2002. godine te mirovine pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji ostvarene prema ugovoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Što je s braniteljima?
Branitelje se često spominje kao one koji “vise na mirovinskom fondu”, no ni tu situacija nije posve jednostavna.
Krajem 2025. godine 68.349 korisnika primalo je mirovinu po općem propisu uz primjenu braniteljskog zakona. To su takozvani branitelji-radnici. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 635,35 eura, uz gotovo 31 godinu mirovinskog staža.
Mirovinu prema braniteljskom zakonu u isto je vrijeme primalo 72.519 korisnika. Među njima su uglavnom ratni vojni invalidi te članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja. Prosječna neto mirovina u toj skupini iznosila je 1.318,09 eura, uz prosječan mirovinski staž od 18 godina i devet mjeseci.
Branitelj koji je pravo na starosnu mirovinu stekao svojim stažem može primati i povećanje za vrijeme provedeno u borbenom sektoru. Na račun mu sjeda jedna mirovina. HZMO u obračunu odvaja dio za staž osiguranja od dijela koji tereti proračun zbog povoljnijih uvjeta. Pravilnik predviđa izračun dijela za staž i kod invalidskih i obiteljskih mirovina ostvarenih po samom braniteljskom zakonu po kojem su se mnogi umirovili nakon rata.
Dakle, povlašteni dio braniteljskih mirovina financiran je iz državnog proračuna. Na stavci mirovina hrvatskih branitelja HZMO je za 2025. godinu iskazao 1,086 milijardi eura, a isti iznos navodi i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna. Riječ je o stavci koja je knjižena na opće prihode i primitke proračuna. Na istoj se stavci vode i mirovine HVO-a po ugovoru s BiH.
HZMO kao protočni bojler
U svojem komentaru pod „socijalom” Katarina misli na nacionalnu naknadu za starije osobe, koju se često naziva nacionalnom mirovinom i za koju mnogi misle da se financira iz mirovinskih doprinosa ili fantomskog “fonda”. Riječ je o socijalnoj naknadi za starije osobe s niskim prihodima,a pravo na nju ne proizlazi iz uplaćenih doprinosa.
HZMO je u 2025. godinu tim korisnicima isplatio 34,9 milijuna eura u cijelosti iz općih prihoda i primitaka državnog proračuna. Za taj je novac HZMO samo “protočni bojler”. Zavod rješava zahtjeve i naknadu isplaćuje kroz sustav koji već ima. To je vjerojatno jeftinije i efikasnije od osnivanja posebnog zavoda ili agencije koja bi se bavila samo nacionalnim naknadama.
Socijala među radničkim mirovinama
A socijale, kako je Katarina zove, ima i među mirovinama koje želi zaštititi. Kad obračun prema stažu i plaćama daje manje od zakonskog minimuma za ostvareni staž, HZMO po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu. Taj minimum raste s godinama staža, a HZMO pritom ne provjerava ni prihode kućanstva ni imovinu.
Za rujan 2026. najnižu je mirovinu primilo čak 284.996 od 943.999 korisnika mirovina po ZOMO-u bez međunarodnih ugovora. Za 30,2 posto korisnika u toj skupini obračun prema plaćama i stažu dao je manje od zakonskog minimuma. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 504,28 eura.
