Mirovina
Finska je prvi put izračunala dob za mirovinu prema očekivanom životnom vijeku
Generacijska dob za umirovljenje računat će se svake godine za novu generaciju, no smije se razlikovati najviše dva mjeseca u usporedbi s prethodnom generacijom.
Finska je prvi put odredila dob za odlazak u mirovinu prema očekivanom životnom vijeku. Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva objavilo je 6. studenoga da građani rođeni 1965. godine mogu u starosnu mirovinu sa 65 godina, kao i prethodna generacija. Ipak, postoji razlika u načinu izračuna njihove mirovine.
Finska je još 2017. godine odlučila povezati dob za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom. Cilj je prilagoditi trajanje radnog vijeka sve duljem životu stanovništva i smanjiti financijski pritisak na mirovinski sustav. No životni vijek nije porastao dovoljno da se dobna granica za generaciju 1965. poveća.
Dob se prilagođava
Prema finskim pravilima, dob za starosnu mirovinu određuje se zasebno za svaku generaciju. U obzir se uzimaju podaci o smrtnosti tijekom prethodnih pet godina. Dobna granica može se povećati ili smanjiti, ali najviše za dva mjeseca u odnosu na prethodnu generaciju.
Uz zadržavanje ranije dobi za punu mirovinu, za rođene 1965. godine djelomična prijevremena mirovina dostupna je sa 62 godine. Dobna granica za sljedeću generaciju, rođenu 1966. godine bit će utvrđena nagodinu.
Kako se računa mirovina?
Finska od 2010. godine koristi poseban koeficijent kojim se mirovina prilagođava očekivanom životnom vijeku. Logika je jednostavna: ako ljudi u prosjeku žive dulje, očekuje se i dulje razdoblje isplate mirovine. Zato se mjesečni iznos prilagođava kako bi se ograničio rast troškova mirovinskog sustava.
Za generaciju rođenu 1965. godine koeficijent iznosi 0,94453. To znači da od svakih 1.000 eura stečene mirovine prije primjene koeficijenta,ostaju 944,53 eura. Mirovina je, dakle, manja za 55,47 eura mjesečno. Za prethodnu generaciju taj je odbitak nešto manji. Važno je da se ovdje ne radi o smanjenju mirovina koje se već isplaćuju, nego o obračunu novih mirovina.
| Godina rođenja | Dob za mirovinu | Od 1.000 € ostaje |
|---|---|---|
| 1964. | 65 godina | 946,43 € |
| 1965. | 65 godina | 944,53 € |
Od 2027. godine mijenja se i način izračuna koeficijenta. Budući da se sada i dob za umirovljenje prilagođava životnom vijeku, promijenjena formula ublažava smanjenje mirovine kako se produljenje života ne bi dvaput uračunavalo.
Dulji rad, veća mirovina
Finci mogu sa 62 godine početi primati četvrtinu ili polovinu dotad stečene mirovine. Taj se dio trajno penalizira za 0,4 posto po mjesecu ranijeg korištenja. Primjerice, ako netko počne primati polovinu mirovine tri godine ranije, ona se smanjuje za 14,4 posto. Preostala polovina ne podliježe toj penalizaciji, a počinje se isplaćivati pri odlasku u redovitu starosnu mirovinu.
S druge strane, odgoda odlaska u mirovinu nakon 65. godine donosi povećanje od 0,4 posto za svaki mjesec. Finski centar za mirovine izračunao je da generacija 1965. sa 66 godina i tri mjeseca može nadoknaditi učinak koeficijenta životnog vijeka. To je njihova ciljna dob za umirovljenje, ali ne i zakonski uvjet.
U Hrvatskoj je penalizacija puno blaža i iznosi 0,2 posto mjesečno na cijelu prijevremenu mirovinu koja je u cijelosti dostupna s prvim danom umirovljenja, a penalizacija prestaje nakon 70. rođendana.
