Prati nas

Vijesti

Statistika

Žene u Turskoj idu u mirovinu s 49, a u Norveškoj sa 67 godina

Trenutna starosna granica za odlazak u mirovinu uključuje dvije vrste: prijevremenu i standardnu.

Objavljeno

|

Kada žene idu u mirovinu?
ilustracija: S. Bura/mj

Francuska se u četvrtak suočila s još jednim danom prosvjeda i štrajkova protiv vladine mirovinske reforme kojom se zakonska starosna granica za odlazak u mirovinu podiže s 62 na 64 godine do 2030. godine. Plan je prisiliti Francuze da rade duže, odnosno da moraju raditi 43 godine kako bi s 64 godine ostvarili punu mirovinu – inače bi radnici morali čekati dok ne napune 67 godina.

Povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu nije samo trend u Francuskoj: standardna obavezna starosna granica za odlazak u mirovinu će se povećavati u većini zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), piše Euronews.

Žene u Turskoj odlaze u mirovinu mlade

Definicije zakonske starosne granice za mirovinu razlikuju se od zemlje do zemlje. U svakoj zemlji postoje različite prakse ovisno o vrsti mirovine.

Trenutna starosna granica za odlazak u mirovinu uključuje dvije vrste: prijevremenu i standardnu. Za muškarce, starosna granica za prijevremenu mirovinu varira od 59 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, prema izvještaju OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj.

U Francuskoj, trenutna starosna granica za prijevremeno umirovljenje iznosi 62 godine i za muškarce i za žene. Zapravo, 62 godine je starosna granica za prijevremeno umirovljenje u skoro polovini zemalja, uključujući Švedsku, Portugal, Norvešku, Italiju, Grčku i Austriju.

Stvarne starosne granice za odlazak u mirovinu su raznovrsnije u usporedbi sa starosnim granicama za rano umirovljenje i blisko odražavaju starosnu granicu za obavezno umirovljenje. Za muškarce je to od 52 godine u Turskoj do 67 godina u Norveškoj i na Islandu. Za žene je to 49 godina u Turskoj, dok Norveška i Island imaju najvišu starosnu granicu za umirovljenje od 67 godina.

Prosjek u EU iznosi 64,3 godine za muškarce i 63,5 godine za žene.

U Francuskoj je trenutna starosna granica za umirovljenje 64,5 godina i za muškarce i za žene, prema skupu podataka OECD-a. To znači da Francuska ima nešto višu starosnu granicu za umirovljenje od prosjeka EU. Ipak, i dalje je niža nego u nekim drugim članicama bloka, poput Njemačke, gdje ova cifra iznosi 65,7 godina i za muškarce i za žene.

Ne računajući Tursku, minimalna trenutna starosna granica za umirovljenje diljem Europe je 62 godine za muškarce i 60 godina za žene. Od zemalja članica EU, Grčka, Italija, Luksemburg i Slovenija imaju najnižu trenutnu starosnu granicu za umirovljenje, odnosno 62 godine i za muškarce i za žene.

Očekivane godine u mirovini

Očekivane godine u mirovini su očekivani životni vijek mjeren u dobi nakon što osobe napuste tržište rada, a taj broj se tijekom vremena značajno povećavao.

Godine 1970., muškarci u zemljama OECD-a su u prosjeku mogli očekivati da će provesti 12,0 godina u mirovini nakon napuštanja tržišta rada, dok je taj broj do 2020. godine porastao na 19,5 godina.

Očekivani životni vijek žena nakon napuštanja tržišta rada bio je značajno duži od početka, prosječno 16,0 godina u OECD-u 1970. godine. Taj broj je porastao na 23,8 godina do 2020. godine, dok je jaz između muškaraca i žena blago rastao.

Razlika u očekivanim godinama mirovine između žena i muškaraca varira od dvije godine u Irskoj do 7,5 godina na Cipru. Do 2020. godine, žene u Europi obično mogu očekivati da će živjeti 4,3 godine više od muškaraca nakon što napuste tržište rada.

Dok je prosjek u EU 4,6 godina, u Francuskoj rodna razlika ide u korist žena za ukupno 3,6 godina.

Zanimljivo je da očekivani životni vijek u mirovini za oba spola jako varira diljem Europe. Za muškarce se kreće od 14 godina u Latviji do 24 godine u Luksemburgu.

Za žene varira od 18,9 godina u Latviji do 28,4 godine u Grčkoj. Od žena se očekuje da će provesti 26 ili više godina u mirovini u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu i Španjolskoj.

Francuska je zabilježila vrlo visoke očekivane godine u mirovini, zauzimajući drugo mjesto kod muškaraca (23,5 godina) i treće kod žena (27,1 godina) diljem kontinenta, javlja Euronews.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od  2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Prema podacima HZMO-a, u 2023. godini žene mogu u starosnu mirovinu s navršenih 63 godine i 3 mjeseca. Ova dob za žene postupno će se povećavati i izjednačit će se s “muškom” dobi 1. siječnja 2030. godine.

Prema procjeni Ujedinjenih naroda iz 2022. godine, očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 77,6 godina. (mv)

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.