Prati nas

Vijesti

Sindikat umirovljenika

Pravedniji izračun: Male mirovine uskladiti po većem faktoru

Također, usporedno s redovnim usklađivanjem, dvaput godišnje tražimo izvanredno  konvergencijsko usklađivanje, i to svako u iznosu od 6 posto, poručuju iz SUH-a.

Objavljeno

|

Prijedlozi Sindikata umirovljenika
foto: SUH

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) pred Vladu RH su stavile popis od pet zahtjeva. Njihovo ispunjavanje smatraju nužnim za pravedniji i dostojanstveniji položaj umirovljenika. Zahtjeve prenosimo ih u cijelosti.

Promjena modela usklađivanja mirovina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je 2016. godine obećao kako će udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznositi 60 posto. No, od početka 2016. godine i dolaska HDZ-ove Vlade taj udjel, umjesto da raste opao je sa 42,84 posto na samo 35,99 posto u lipnju 2023. U većini europskih zemalja udjel se uglavnom kreće između 50 posto i 60 posto, a tako je i u zemljama u našem okruženju.

Nastave li se mirovine usklađivati po postojećoj formuli taj udjel, kao i posljednjih šest godina, nastavit će i dalje  padati. Zbog toga umirovljeničke udruge traže da se mirovine odmah počnu usklađivati u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta – cijena ili plaća. Također, vodeći računa o onim najugroženijim, kao jednu vrstu socijalne mjere, predlažemo uvođenje socijalnog faktora povećanja mirovine, i to da se onima koji imaju mirovine do 300 eura usklađuju za 120 posto povoljnijeg rasta indeksa, a onima od 301 eura do 550 eura za 110 posto, jer bi tako barem malo preokrenuli trend, te bi umjesto opadanja vrijednosti mirovina u odnosu na plaće konačno imali rast tog udjela.

Oglas

Također, usporedno s redovnim usklađivanjem, dvaput godišnje tražimo izvanredno  konvergencijsko usklađivanje, i to svako u iznosu od 6 posto. Predlažemo da se tome pridoda preostali dug od prvog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 10,5 posto, čime bi se kroz pet godina dosegao cilj koji je u svojim temeljnim dokumentima postavio HDZ od 60 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a što je ujedno i prosjek EU.

Uvođenje 13. mirovine kao redovne godišnje naknade

Iako su umirovljeničke udruge inicirale prve jednokratne dodatke za najsiromašnije umirovljenike, potaknute odlukom Vlade da krajem travnja 2023. krene s isplatom već petog jednokratnog dodatka (od 60 do 160 eura) za siromašne umirovljenike s mirovinama do najviše 610 eura, a i najavama za mogući još jedan dodatak ove jeseni, SUH i Matica ocijenili su kako je riječ o improviziranom modelu, koji nije sustavan i politički je netransparentan te se ne uračunava u mirovinski prosjek. Zbog toga predlažu kako bi bilo puno bolje donijeti sustavno rješenje poput modela trinaeste mirovine, kao što je uvedena u velikom broju europskih zemalja.

Hrvatska je kroz isplatu do sada oko 2,5 milijardi kuna odnosno 332 milijuna eura za pet jednokratnih naknada uvela povremeno, političkim odlukama utemeljeno, socijalno pomaganje siromašnijim kategorijama umirovljenika. Oni koji pripadaju srednjoj umirovljeničkoj klasi su preskočeni, kao da i njima nisu poskupile namirnice i režije. Zbog neizvjesnosti takvih naknada i njihovoj ovisnosti o političkim odlukama, umirovljeničke udruge traže od Vlade zakonsko reguliranje dodatne godišnje mirovine, kao i povećanje osobnog odbitka na mirovine, čime bi se konačno vratilo malo pravičnosti u mirovinski sustav. U 12 EU zemalja postoji institut 13. mirovine, a u nekima je uvedena čak i 14. mirovina.

Ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike

U Hrvatskoj ima 210.800 prijevremenih umirovljenika, koji su prosječno radili i plaćali doprinose više od 36 godina, a prosječna mirovina u srpnju 2023. godine iznosila im je tek 425 eura, što znači da vrijedi samo 11,80 eura po godini! I to zato što im se doživotno oduzima tzv. penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, no i to ne svima isti postotak, već kada su otišli u mirovinu. Za usporedbu, tzv. starosni umirovljenici kojih je danas 499.500, imaju prosječnu mirovinu od 441,65 eura, a stekli su je temeljem prosječne 32 godine radnog staža. Njihova godina rada je “skuplja”, dobivaju 13,80 eura po godini, iako su kraće radili i uplatili manje doprinosa.

Do 1998. godine maksimalna penalizacija za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu iznosila je 6,65 posto. Od 1. siječnja 1999. u početku 18 posto, od 2001. čak 20,4 posto. Zatim je 1.1.2008. pala na maksimalnih 9 posto, da bi je u vrijeme ekonomske krize, od 1.1.2011. premijerka Kosor vratila na 20,4 posto. Konačno sada, zahvaljujući sindikalnom referendumu “67 je previše” iznosi 12 posto. Tako su i obračunavane prijevremene mirovine, kako je tko morao otići u prijevremenu mirovinu (a ne po vlastitom izboru!), u različitim postocima, što je također nepravedno. Najnepravednije je, međutim, što je do 1998. penalizacija bila ne samo niska, već se automatski ukidala s navršavanjem potrebne životne dobi koja je bila uvjet za “punu” starosnu mirovinu, tj. 60 godina za muškarce, a 55 godina za žene, da bi od 1.1.1999. godine Hrvatski sabor ukinuo takvo poravnanje, te je vraćena doživotna penalizacija, što je nepravedno!

SUH i Matica već godinama upozoravaju na ovaj problem te traže da se konačno ukine penalizacija prijevremenih umirovljenika i to s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Upitno je uopće takvo zakonsko rješenje, zbog toga što se ZOMO-om jasno propisuje da se izračun mirovine vrši na bazi uplaćenih doprinosa i staža, pa nema razloga uskraćivati umirovljenicima nešto što su zaradili. Npr. nepravedan je nesrazmjer da netko tko je penaliziran za dvije godine prijevremenog umirovljenja prima umanjeno 20 godina mirovinu. Prihvaćanjem našeg zahtjeva i promjenom ZOMO-a od 1.1.2024. penalizacija za muškarce bi se ukinula kad bi napunili 65 godina, a za žene sa 63 godine i šest mjeseci starosti, a od 2030. kad svi napune 65 godina.

Šest mjeseci dodanog staža po djetetu svim umirovljenicama

Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine sve novoumirovljene žene mogu dobiti 6 mjeseci dodanog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. To pravo mogu ostvariti i muškarci ako su oni bili ti koji su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta, no to su rijetki slučajevi. Nažalost, sve one umirovljenice koje su otišle prije navedenog datuma, pa makar i jedan dan prije, nemaju pravo na dodani staž. Njihovo dijete se ne priznaje, ali se priznaje dijete osobe koja je dan kasnije otišla u mirovinu.

Osim što su zakinute materijalno, zakinute su i moralno te su u suštini diskriminirane. Za razliku od nekih drugih europskih zemalja u kojima se staž po djetetu uračunava u ukupni staž koji je uvjet za mirovinu, u Hrvatskoj je to samo dodatak koji obično donosi niti 2 posto povećane mirovine po djetetu, što u prosjeku iznosi niti osam eura za prosječnu mirovinu žena. Riječ je o malom iznosu koji ne bi puno stajao mirovinski proračun. Umirovljeničke udruge stoga traže da se omogući svim umirovljenicima to pravo, ali i da se uračunava u ukupni staž.

Ukidanje poreza na mirovinu

Umirovljeničke udruge traže da se od 1. siječnja 2024. godine ukine plaćanje poreza na mirovine za sve umirovljenike koji godišnje uprihode do 25.000 eura. Porez na mirovine ne plaća se u mnogim europskim zemljama poput Slovenije, Slovačke, Bugarske, Irske, Malte itd., ili je pak bitno niži nego u Hrvatskoj. S obzirom da porez od početka 2024. godine ionako ne bi plaćalo oko 850.000 umirovljenih prema ZOMO-u (s mirovinama ispod novouvedene granice osobnog odbitka od 560 eura), ukidanje plaćanja poreza za gotovo sve preostale umirovljenike ne bi bitno teretilo državni proračun.

SUH i Matica traže da se odmah, a prije stupanja na snagu nove porezne reforme od 1.1.2024. godine, visina osobnog odbitka umjesto na predloženih 560 eura podigne na 665 eura, jer bi se time obuhvatilo barem dio do sada zanemarene umirovljeničke srednje klase. S obzirom na rast cijena i plaća uslijed inflacije, smatramo da je potrebno dodatno porezno rasterećenje, te da povećanje sa sadašnjih 530,89 eura na 560 eura je tek simbolično i nedovoljno, a svakako suprotno prijedlozima umirovljeničkih udruga, radničkih sindikata i poslodavaca.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.