screenshot: Odiseja u svemiru

Ne zaboravite velikog Kubricka

Autor: • 07. 03. 2014. • Show783 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Krenemo li nabrajati najveće filmske redatelje svih vremena, ime koje će se zasigurno naći u samom vrhu popisa je ono Stanleya Kubricka, rođenog njujorčanina i autora nekih od najvećih klasika filmske umjetnosti. Rođen  je 26. srpnja 1928. godine, a umro je na današnji dan 7. ožujka 1999. ostavivši iza sebe tek 13 dugometražnih filmova koji su svi odreda zaslužili kultni status. Relativno mali broj filmova posljedica su Kubrickovog metodičnog i detaljnog pristupa snimanju, pa je stvaranje svakog novog filma znalo potrajati i po nekoliko godina.

Stanley Kubrick rođen je kao drugo dijete u obitelji židovskih imigranata austrijsko-rumunjskog porijekla. Još kao malog, otac ga je naučio igrati šah, a ta mu je igra ostala opsesijom sve do kraja života. Kad je imao 13 godina od oca je na poklon dobio svoj prvi fotoaparat, što potiče Stanleyev interes za fotografiju i kasnije film.


Ne volim davati intervjue. Uvijek postoji mogućnost da te se krivo citira ili, što je još gore, da te se citira ispravno.

Ženio se tri puta: prvi puta kad je imao 20 godina i kada je oženio svoju srednjoškolsku ljubav Tobu Metz. 1955. ženi se drugi puta i to plesačicom Ruth Sobotkom, a tek tri godine kasnije trećom ženom mu postaje glumica Christine Susanne Harlan s kojom ostaje sve do svoje smrti. S Christinom je imao i dvije kćeri: Anyu (rođenu 1958.) i Vivian (rođenu 1960.), a zajedno su odgajali i Christininu kći iz prvog braka Katharinu.

Zanimljivo, gotovo svi njegovi filmovi adaptacije su postojećih romana, a često je pisao scenarije u suradnji s piscima koji do tada nisu imali scenarističkog iskustva. Također, smatrao je da dijalog u filmu mora biti u ravnoteži s ostalim elementima filma (glumom, osvjetljenjem, glazbom), naročito montažom. Montaža je pak za Kubricka bila posebno umjetničko djelo, a dobar montažer gotovo ravan redatelju jer se u sobi za montažu cijeli film dade ponovno izrežirati.

Mnogi značajni suvremeni filmski redatelji poput Martina Scorsesea, Stevena Spielberga i Ridleya Scotta navode Kubricka kao velikog učitelja i izvor inspiracije, čije su inovativne metode, poput jedinstvenog i za Kubricka karakterističnog kretanja kamere, rado koristili i u svojim filmovima. Američka filmska akademija nagradila je filmove Stanleya Kubricka 9 puta, od čega je najviše Oscara osvojio film ‘2001: Odiseja u svemiru’.

Stanley Kubrick nije volio davati intervjue i nastupati u javnosti, čime je potaknuo mnoge priče i mitove o svom životu i karakteru. Za neke, on je bio povučeni genij, a za druge pak megalomanski od svijeta otuđeni luđak koji je do krajnjih granica iscrpljivao svoje suradnike i glumce. Poznata je tako priča da je upravo rad s Kubrickom na filmu ‘Oči širom zatvorene’ bio razlogom kraha braka između Toma Cruisea i Nicole Kidman koji nisu mogli otrpjeti beskrajnu introspekciju i minuciozno seciranje njihove intime.

No nakon Kubrickove smrti, 7.ožujka 1999. svi suradnici, prijatelji i rodbina bili su složni u jednom: otišao je veliki čovjek i još veći umjetnik koji je zauvijek zadužio svjetsku filmsku umjetnost.

 

Stanley Kubrick

Stanley Kubrick

Stanley Kubrick rekao je i ovo:

‘Ne volim davati intervjue. Uvijek postoji mogućnost da te se krivo citira ili, što je još gore, da te se citira ispravno.’

‘Uvijek sam uživao u pomalo nadrealističnim situacijama, prikazujući ih na realističan način’.

‘Ima nešto u ljudskoj osobnosti što se opire stvarima koje su jasne i, obratno, nešto što ljude privlači zagonetkama, enigmama i alegorijama.’

‘Mislim da je velika pogreška što škole poučavaju djecu koristeći strah kao osnovnu motivaciju. Strah od loše ocjene, od izbacivanja iz razreda itd. Nasuprot tome, zainteresiramo li djecu umjesto da ih strašimo, potaknut ćemo val učenja toliko puta veći koliko je veća nuklearna eksplozija u odnosu na petardu.’

‘Najstrašnija činjenica o svemiru nije to da se radi o neprijateljskom, već da se radi o ravnodušnom okruženju. Ali ako se možemo pomiriti s tom ravnodušnošću i prihvatiti izazove života unutar granica smrti – koliko god se čovjek morao zbog toga promijeniti – naše postojanje kao vrste može imati pravi smisao i ispunjenje. Kako god velika bila tama, mi moramo osigurati vlastito svjetlo.’

Ključne riječi Sve o temi: , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.