foto: BigStock

Pretopli ožujak: Što se događa s vremenom?

Autor: • 19. 03. 2014. • Vijesti965 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Gotovo posvuda u Europi ovoga ožujka javljaju ‘najviše temperature od početka mjerenja’ za ovo doba godine. Stručnjaci pak objašnjavaju: ovo je rijetkost, ali je ipak normalno, prenosi Deutsche Welle.

U mnogim gradovima Europe treba pogledati u kalendar kako bi se podsjetilo da zima još traje, sve do ovog četvrtka (20.3.). Građani Pariza su, obučeni u lagane košulje i jakne, prošli tjedan uživali na temperaturi od 21,6 stupnjeva Celzijevih, što je najveća vrijednost za ovo doba godine od 1880. Slično je bilo i u gradovima Njemačke, od Hamburga na sjeveru, Berlina na istoku koji je inače tvrdoglav s hladnoćom i mrazom, a da ni ne govorimo o Münchenu na jugu gdje je ovih dana bila dovoljna i majica s kratkim rukavima.


Prošlog vikenda je bilo nešto hladnije, ali temperature koje se mjere u središnjoj Europi su posvuda barem dva do tri stupnja iznad uobičajenih, objašnjava Byron Drew iz britanske meteorološke službe MetraWeather. Na sjeveroistoku Europe i u Skandinaviji su temperature više čak četiri do pet stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka za ovo doba godine.

“Normalna odstupanja”

No Anna Wieczorek iz njemačke meteorološke službe nas uvjerava kako nema razloga za zabrinutost: “To nije neuobičajeno, a čak i ovakve rekordne temperature nisu ništa posebno novo. Sve su to zapravo normalne oscilacije”, tvrdi njemačka stručnjakinja i podsjeća: “Proteklih godina je u ožujku na nekim mjestima izmjereno i po 25 stupnjeva pa čak ni to ne možemo smatrati izuzetnim događajem.”

Zašto je dakle ove godine tako toplo? Razlog je jednostavan, objašnjava Anna Wieczorek. Nebo je nad većim dijelom Europe bilo gotovo bez oblaka čitavu prvu polovicu ožujka jer se nad tim područjem stvorilo stabilno područje visokog pritiska.

“A sunce, koje u ovo doba godine već ima snagu, je dolazilo do Zemlje bez ikakvih prepreka. Zato nije čudno što su posvuda temperature lako dosezale i po 20 stupnjeva Celzijevih”, kaže nam Anna Wieczorek.

“Zid” nad Atlantikom

Ipak, Volker Ermert iz Instituta za geofiziku i meteorologiju Sveučilišta u Kölnu smatra da, ako se ove vremenske prilike promatraju u širem kontekstu, onda su to ipak posljedice klimatskih promjena. Jer, dok su se Europljani grijali na suncu i bilježili možda najtopliju zimu u proteklih 250 godina, na području Sjeverne Amerike je ova zima bila izuzetno žestoka. Razlog je bila neuobičajeno stabilna ciklona nad sjevernim Atlantikom tako da se vrijeme nije “uzburkalo” koliko bi se to moglo očekivati.

“Klimatska promjena je proces koji traje”, objašnjava Ermert. “Naše projekcije govore kako će temperatura narasti tri do četiri stupnja u sljedećih sto godina, tako da će biti još mnogo rekordnih temperatura”, tvrdi profesor iz Kölna.

Ermert kaže i kako na putu u svoj ured ovoga ožujka vidi nešto što još nikad u ovo doba nije vidio: zelenu salatu koja već dozrijeva. To je biljka osjetljiva na temperaturu i to je nešto doista neobično za početak ožujka. Ovaj stručnjak procjenjuje da će se nastaviti ovo razdoblje toplih temperatura s malo oborina što će onda značiti da će i sezona šumskih požara u Europi ove godine biti posebno dugačka i opasna. S druge strane, Anna Wieczorek nam ne savjetuje da naše zimske kapute već spremimo u ormar. Još nije izvjesno ni da će ožujak u Njemačkoj biti najtopliji u povijesti, a i mjesec travanj voli donijeti (neugodna) iznenađenja.

Ključne riječi Sve o temi:


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.