Prati nas

Zdravlje

Otoci skrivaju tajnu dugovječnosti

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Šparoga (foto: mojevrijeme.hr)

Dobro je poznato da mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, povrćem i ribom, pogoduje dugovječnosti. Također se zna da se uz more i na otocima općenito duže živi – izrazito dug životni vijek imaju stanovnici Sardinije, Krete ali i jadranskih otoka. Zašto je tome tako pokušali smo saznati na Dugom otoku koji je u proljetne dane naročito raskošan.

Dugi otok najudaljeniji je otok zadarskog arhipelaga. Njegova vanjska strana gleda na otvoreno more pa se kaže kako je Dugi otok mjesto gdje se spajaju more i nebo.


Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Do otoka se dolazi trajektom koji pristaje u mjestu Brbinj ili katamaranima koji će vas iskrcati u Božavi ili Salima, inače najvećem mjestu na Dugom otoku. Otok broji oko 1.700 stalnih stanovnika – kako onih koji oduvijek žive ovdje, tako i onih koji su se po odlasku u mirovinu odlučili ovamo preseliti ili vratiti u obiteljsku kuću. Jadrolinija je lokalnom stanovništvu išla na ruku povlaštenom cijenom karata, no ušteda na prijevozu začas se istopi u mahom skupljim otočkim trgovinama. Zato se u velike nabavke obavezno ide u Zadar, no ono što Dugi otok nudi sam po sebi – ne može se (ili tek vrlo rijetko) nabaviti u nekom dućanu.

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

‘Dobro je na otoku kad je lijepo vrijeme, ali kad zapuše jugo ili bura, ne može se nikamo iz kuće.’ – govore nam gospođe te dodaju kako za lijepih dana svakodnevno izlaze u šetnju i potragu za ukusnim i ljekovitim biljem.

Na proljeće se najviše beru šparoge i žutenica – dok su šparoge omiljena i česta delicija, žutenica je pomalo zaboravljena ali izuzetno zdrava biljka iz porodice maslačaka, puna vitamina i minerala i baš poput šparoga odlična za izbacivanje otrova iz tijela. Također, u ovo se doba beru listovi koromača, od davnina poznatog kao lijek za želučane probleme. Malo opareni ili sirovi listovi koromača dodaju se blitvi ili salati. Na Dugom otoku skoro svaka kuća ima drvo ili grm lovora – biljke poznate po svojem analgetskom, antivirusnom i antigljivičnom djelovanju, a posvuda raste i ružmarin – začin koji potiče cirkulaciju i koncentraciju. Stabla maslina posebno se njeguju, a česta je i maginja, drvce čiji okrugli plodovi nalik jagodama dozrijevaju u različito vrijeme, pa je ljeti, kad plod zori, cijelo drvo prekriveno žutim i crvenim kuglicama. Od maginja se rade odlične marmelade i sokovi, dok sirovi plod sadrži priličnu količinu alkohola pa se ne preporučuje odjednom pojesti više od pet sirovih maginja.

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Ljekovito samoniklo bilje redovito se koristi u dugootočkoj kuhinji, kao i riba, rakovi i školjke koje su na jelovniku ipak znatno češće nego u ostatku Hrvatske (premda ni ljudima koji žive okruženi morem dobro meso nije mrsko).
No nije samo dobra ishrana zaslužna za dug život. Na otoku se mirnije živi, dani teku sporije i stres je minimalan. Prometa, osim tijekom ljetnih mjeseci, gotovo da i nema.

‘Preko zime ovdje su samo domaći, dok se tijekom ljeta broj stanovnika znatno poveća pa je na otoku puno življe. Nama je ipak najdraže proljeće jer nije jako vruće i priroda buja. Redovito smo u šetnji i berbi jestivog bilja i to nam puno znači. Pola sata do sat hoda dnevno i više je nego dovoljno da se čovjek osjeća bolje.’ – govore nam naše domaćice.

‘Dobra ishrana, kretanje, svjež morski zrak i malo stresa – to je ukratko recept dobrog i dugog života na otocima.’ – uz osmijeh zaključuju naše Dugootočanke.

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Od 24. do 31. svibnja na Dugom otoku održavaju se prvi po redu Dani ljekovitog bilja. Posjetitelji će moći uživati u mirisima i okusima Dugog otoka te naučiti ponešto o bogatstvu biljnoga svijeta. Više informacija na www.dugiotok.hr.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP