Prati nas

Zdravlje

Otoci skrivaju tajnu dugovječnosti

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Šparoga (foto: mojevrijeme.hr)

Dobro je poznato da mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, povrćem i ribom, pogoduje dugovječnosti. Također se zna da se uz more i na otocima općenito duže živi – izrazito dug životni vijek imaju stanovnici Sardinije, Krete ali i jadranskih otoka. Zašto je tome tako pokušali smo saznati na Dugom otoku koji je u proljetne dane naročito raskošan.

Dugi otok najudaljeniji je otok zadarskog arhipelaga. Njegova vanjska strana gleda na otvoreno more pa se kaže kako je Dugi otok mjesto gdje se spajaju more i nebo.


Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Do otoka se dolazi trajektom koji pristaje u mjestu Brbinj ili katamaranima koji će vas iskrcati u Božavi ili Salima, inače najvećem mjestu na Dugom otoku. Otok broji oko 1.700 stalnih stanovnika – kako onih koji oduvijek žive ovdje, tako i onih koji su se po odlasku u mirovinu odlučili ovamo preseliti ili vratiti u obiteljsku kuću. Jadrolinija je lokalnom stanovništvu išla na ruku povlaštenom cijenom karata, no ušteda na prijevozu začas se istopi u mahom skupljim otočkim trgovinama. Zato se u velike nabavke obavezno ide u Zadar, no ono što Dugi otok nudi sam po sebi – ne može se (ili tek vrlo rijetko) nabaviti u nekom dućanu.

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

‘Dobro je na otoku kad je lijepo vrijeme, ali kad zapuše jugo ili bura, ne može se nikamo iz kuće.’ – govore nam gospođe te dodaju kako za lijepih dana svakodnevno izlaze u šetnju i potragu za ukusnim i ljekovitim biljem.

Na proljeće se najviše beru šparoge i žutenica – dok su šparoge omiljena i česta delicija, žutenica je pomalo zaboravljena ali izuzetno zdrava biljka iz porodice maslačaka, puna vitamina i minerala i baš poput šparoga odlična za izbacivanje otrova iz tijela. Također, u ovo se doba beru listovi koromača, od davnina poznatog kao lijek za želučane probleme. Malo opareni ili sirovi listovi koromača dodaju se blitvi ili salati. Na Dugom otoku skoro svaka kuća ima drvo ili grm lovora – biljke poznate po svojem analgetskom, antivirusnom i antigljivičnom djelovanju, a posvuda raste i ružmarin – začin koji potiče cirkulaciju i koncentraciju. Stabla maslina posebno se njeguju, a česta je i maginja, drvce čiji okrugli plodovi nalik jagodama dozrijevaju u različito vrijeme, pa je ljeti, kad plod zori, cijelo drvo prekriveno žutim i crvenim kuglicama. Od maginja se rade odlične marmelade i sokovi, dok sirovi plod sadrži priličnu količinu alkohola pa se ne preporučuje odjednom pojesti više od pet sirovih maginja.

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Ljekovito samoniklo bilje redovito se koristi u dugootočkoj kuhinji, kao i riba, rakovi i školjke koje su na jelovniku ipak znatno češće nego u ostatku Hrvatske (premda ni ljudima koji žive okruženi morem dobro meso nije mrsko).
No nije samo dobra ishrana zaslužna za dug život. Na otoku se mirnije živi, dani teku sporije i stres je minimalan. Prometa, osim tijekom ljetnih mjeseci, gotovo da i nema.

‘Preko zime ovdje su samo domaći, dok se tijekom ljeta broj stanovnika znatno poveća pa je na otoku puno življe. Nama je ipak najdraže proljeće jer nije jako vruće i priroda buja. Redovito smo u šetnji i berbi jestivog bilja i to nam puno znači. Pola sata do sat hoda dnevno i više je nego dovoljno da se čovjek osjeća bolje.’ – govore nam naše domaćice.

‘Dobra ishrana, kretanje, svjež morski zrak i malo stresa – to je ukratko recept dobrog i dugog života na otocima.’ – uz osmijeh zaključuju naše Dugootočanke.

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Od 24. do 31. svibnja na Dugom otoku održavaju se prvi po redu Dani ljekovitog bilja. Posjetitelji će moći uživati u mirisima i okusima Dugog otoka te naučiti ponešto o bogatstvu biljnoga svijeta. Više informacija na www.dugiotok.hr.

.

Zdravlje

Koronavirus može oštetiti mozak, a posljedice mogu ostati prikrivene godinama

Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koronavirus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava, tvrde britanski neurolozi. Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati, prenosi Deutsche Welle.

U međuvremenu ima jako puno pokazatelja da novi koronavirus SARS-CoV-2 ne napada samo pluća i dišni sustav nego i druge organe. On može teško oštetiti i srce, krvne žile, živce, bubrege i kožu.


Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili. Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od covida 19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja središnjeg živčanog sustava, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Različite kasne posljedice

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala središnjeg živčanog sustava, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem je od toga preminula.

“Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa”, kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Neobična su osobito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da COVID-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme. Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

“Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multiplom sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata će ostati dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti”, tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerojatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetnom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama.

“Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa”, kaže Zandi. Liječnici i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjerice o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon tjedan dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci. U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lubanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja dan nakon otpuštanja iz bolnice se počela čudno ponašati. Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španjolske gripe je bilo oštećenja mozga

Britanski neurolozi se boje da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

“Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio pučanstva, moramo biti oprezni”, naglašava Michael Zandi s instituta UCL Queen Square Institute of Neurology.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP