Prati nas

Zdravlje

Otoci skrivaju tajnu dugovječnosti

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Šparoga (foto: mojevrijeme.hr)

Dobro je poznato da mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, povrćem i ribom, pogoduje dugovječnosti. Također se zna da se uz more i na otocima općenito duže živi – izrazito dug životni vijek imaju stanovnici Sardinije, Krete ali i jadranskih otoka. Zašto je tome tako pokušali smo saznati na Dugom otoku koji je u proljetne dane naročito raskošan.

Dugi otok najudaljeniji je otok zadarskog arhipelaga. Njegova vanjska strana gleda na otvoreno more pa se kaže kako je Dugi otok mjesto gdje se spajaju more i nebo.


Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Do otoka se dolazi trajektom koji pristaje u mjestu Brbinj ili katamaranima koji će vas iskrcati u Božavi ili Salima, inače najvećem mjestu na Dugom otoku. Otok broji oko 1.700 stalnih stanovnika – kako onih koji oduvijek žive ovdje, tako i onih koji su se po odlasku u mirovinu odlučili ovamo preseliti ili vratiti u obiteljsku kuću. Jadrolinija je lokalnom stanovništvu išla na ruku povlaštenom cijenom karata, no ušteda na prijevozu začas se istopi u mahom skupljim otočkim trgovinama. Zato se u velike nabavke obavezno ide u Zadar, no ono što Dugi otok nudi sam po sebi – ne može se (ili tek vrlo rijetko) nabaviti u nekom dućanu.

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

‘Dobro je na otoku kad je lijepo vrijeme, ali kad zapuše jugo ili bura, ne može se nikamo iz kuće.’ – govore nam gospođe te dodaju kako za lijepih dana svakodnevno izlaze u šetnju i potragu za ukusnim i ljekovitim biljem.

Na proljeće se najviše beru šparoge i žutenica – dok su šparoge omiljena i česta delicija, žutenica je pomalo zaboravljena ali izuzetno zdrava biljka iz porodice maslačaka, puna vitamina i minerala i baš poput šparoga odlična za izbacivanje otrova iz tijela. Također, u ovo se doba beru listovi koromača, od davnina poznatog kao lijek za želučane probleme. Malo opareni ili sirovi listovi koromača dodaju se blitvi ili salati. Na Dugom otoku skoro svaka kuća ima drvo ili grm lovora – biljke poznate po svojem analgetskom, antivirusnom i antigljivičnom djelovanju, a posvuda raste i ružmarin – začin koji potiče cirkulaciju i koncentraciju. Stabla maslina posebno se njeguju, a česta je i maginja, drvce čiji okrugli plodovi nalik jagodama dozrijevaju u različito vrijeme, pa je ljeti, kad plod zori, cijelo drvo prekriveno žutim i crvenim kuglicama. Od maginja se rade odlične marmelade i sokovi, dok sirovi plod sadrži priličnu količinu alkohola pa se ne preporučuje odjednom pojesti više od pet sirovih maginja.

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Ljekovito samoniklo bilje redovito se koristi u dugootočkoj kuhinji, kao i riba, rakovi i školjke koje su na jelovniku ipak znatno češće nego u ostatku Hrvatske (premda ni ljudima koji žive okruženi morem dobro meso nije mrsko).
No nije samo dobra ishrana zaslužna za dug život. Na otoku se mirnije živi, dani teku sporije i stres je minimalan. Prometa, osim tijekom ljetnih mjeseci, gotovo da i nema.

‘Preko zime ovdje su samo domaći, dok se tijekom ljeta broj stanovnika znatno poveća pa je na otoku puno življe. Nama je ipak najdraže proljeće jer nije jako vruće i priroda buja. Redovito smo u šetnji i berbi jestivog bilja i to nam puno znači. Pola sata do sat hoda dnevno i više je nego dovoljno da se čovjek osjeća bolje.’ – govore nam naše domaćice.

‘Dobra ishrana, kretanje, svjež morski zrak i malo stresa – to je ukratko recept dobrog i dugog života na otocima.’ – uz osmijeh zaključuju naše Dugootočanke.

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)

Od 24. do 31. svibnja na Dugom otoku održavaju se prvi po redu Dani ljekovitog bilja. Posjetitelji će moći uživati u mirisima i okusima Dugog otoka te naučiti ponešto o bogatstvu biljnoga svijeta. Više informacija na www.dugiotok.hr.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP