Prati nas

Aktivno starenje

Njemačka: Nova karijera za generaciju 50+

Osobe starije od 50 godina ako su duže vrijeme nezaposlene, u pravilu vrlo teško dolaze do novog zaposlenja. Njima sada jedna nova inicijativa pruža nove šanse – prekvalifikacije za njegovatelje, piše Deutsche Welle.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Osobe starije od 50 godina ako su duže vrijeme nezaposlene, u pravilu vrlo teško dolaze do novog zaposlenja. Njima sada jedna nova inicijativa pruža nove šanse – prekvalifikacije za njegovatelje, piše Deutsche Welle.  Dok druge agencije za zapošljavanje za nezaposlene starije od 50 godina na raspolaganju imaju svega jednog ili dvoje suradnika, Saarlous je još 2008. godine angažirao deset osoba. „Mi smo odmah osnovali cijeli tim „50plus“. Deset posebno školovanih suradnika se od tada brine isključivo za starije nezaposlene osobe kojima je na tržištu rada još teže nego drugima doći do radnog mjesta“, kaže Margret Kuhn, voditeljica ove mjesne agencije. Ona dodaje da je riječ o oko 1.200 osoba koje su već godinama bez zaposlenja i u pravilu bez kvalifikacija.

„Jednu trećinu smo već uspijeli zaposliti, barem toliko da su im od poslodavca plaćena sva socijalna osiguranja“, kaže ponosno Kuhn. Međutim, dodaje ona, jedan od problema je svakako motivacija ovih ljudi. „Nije riječ o tome da su oni s vremenom izgubili volju, već o tome da su u godinama bez radnog mjesta izgubili samopouzdanje. Njih muče strahovi po pitanju – što se od mene uopće traži? Mogu li ja to uopće raditi? Imam li dovoljno kvalifikacija?“, kaže ona. Stoga je jedan od najvažnijih dijelova savjetovanja i pomoći koju pružaju spomenuti suradnici, upravo ohrabrenje a tek onda eventualne dodatne kvalifikacije.


Iskoristiti šansu

Jedan od onih koji su se odlučili na novi korak je i Uwe Leist. Po zanimanju ličioc, on nakon jedne nesreće više nije mogao obavljati svoj posao. Slijedila je prekvalifikacija, radna mjesta na ograničeno vrijeme, otpuštanje i na kraju – nezaposlenost. No, s ovom sudbinom se 53-godišnjak nije želio pomiriti. Tražio je dalje, učio i na koncu stigao do crkvene socijalne ustanove u Saarlouisu, koja se brine (neprofitno) za osobe oboljele od demencije.

Uz pomoć programa „50plus“, Leist trenutno pohađa jednogodišnju školu za njegovatelja starijih osoba. Vratila mu se nada. „Sada sam pronašao što sam tražio. Svatko zna da u Njemačkoj imamo nedostatak njegovatelja, stoga mislim da imam dobre šanse“, kaže on i dodaje da računa s time da će po završetku školovanja i prakse ostati raditi u ovoj socijalnoj ustanovi.

Njegove nade potvrđuje i Sylvia Robert. “Starije osobe imaju veliko životno iskustvo i mnogo suosjećanja. Stoga osobe starije od 50 godina zapravo imaju mnogo više prednosti nego mlađe osobe, posebno na području njegovateljskih zanimanja. Osim toga, do sada smo imali i vrlo dobra iskustva kada su mlađi i stariji zajedno radili”, kaže Robert, voditeljica ove crkvene ustanove.

Rainer Calmund kao “veleposlanik” inicijative

U međuvremenu su se ovoj inicijativi priključile i savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija kao i Hessen. Time je ovo jedna o najvećih incijativa u Njemačkoj. Ono što je posebno zanimljivo je da se ovdje nisu udružile samo razne socijalne ustanove već i mnogobrojna poduzeća. “I ona su shvatila da se u svakom slučaju isplati ponovno zaposliti osobe koje su nekoć već bile na radnom tržištu”, kaže Margret Kuhn.

Ona dodaje međutim da im je još uvijek potrebna velika pomoć od strane politike, odnosno, političara. „A kako bismo još lakše na neki način doprli do njih kao i do većih poduzeća, uspijeli smo pridobiti mnoge poznate ličnosti. Jedan od njih je primjerice, bivši nogometni menadžer, Rainer Calmund. Ovaj 65-godišnjak usprkos godinam još uvijek itekako radi i vrlo je aktivan“, navodi Kuhn.

Sam Calmund, čiji je životni slogan uvijek bio „Ne brbljati već raditi!“, svoj najnoviji neprofitni angažman komentira ovako: „Ja sam uvijek imao sreće i stajao takoreći na svjetloj strani života. Stoga mislim da moram nešto i ja dati, vratiti jedan dio društvu, pogotovo starijima…“. Prema njegovom mišljenju su upravo starije osobe veliko obogaćenje za svako poduzeće. Osim toga, radna energija ionako ne ovisi o životnoj dobi. „A kada mladi i stariji zajedno i s međusobnim poštovanjem rade, iz toga može samo nastati uspjeh, gospodarski uspjeh. Zato želim dati svoj doprinos ovoj inicijativi“, kaže Calmund i dodaje – „Na koncu, mladi su brži ali starijima je poznata prečica!“.

/autor: Manfred Böhm/ Željka Telišman/Deutsche Welle/

.

Aktivno starenje

10 lakih načina kako učiniti um oštrijim

Mozak je kao mišić – što ga se više vježba, on je jači i brži. Brojne studije pokazale su da čitanje knjiga ili igranje šaha ima pozitivan učinak na stanje uma, no ima još trikova koje možete odmah isprobati.

Objavljeno

|

Što možemo učiniti da bi nam mozak radio bolje – pogotovo kad zađemo u neke godine? Znanost može ponuditi mnogo odgovora na to pitanje, piše portal Big Think. Donosimo nekoliko stvari koje možete napraviti odmah – čim završite s čitanjem ovog članka (što je samo po sebi dobra vježba za um):

1. Prestanite s multitaskingom

Raditi više stvari odjednom vašem je mozgu zapravo nemoguće, što su potvrdile brojne studije, kaže neuroznanstvenik Daniel Levitin. Ako radite više stvari odjednom, vaš mozak se neće kako spada usredotočiti niti na jednu od njih. Umjesto toga, fokusirajte se na jedan po jedan zadatak i potpuno mu se posvetite prije nego prijeđete na novi zadatak. Multitasking lomi vašu koncentraciju, iscrpljuje vaše neuronske kapacitete, umara vas, a po svoj priliciništa od zadataka nećete obaviti kako spada kao da ste im se posvetili jednom po jednom.


2. Čitajte knjige

Ne samo da čitanje povećava vašu fluidnu i emocionalnu inteligenciju, već su znanstvenici otkrili da stvara nove količine bijele materije u mozgu što pomaže u boljoj komunikaciji. To pomaže mozgu da učinkovitije procesuira informacije.

3. Meditirajte

Nedavne studije pokazale su da meditacija otklanja stres i doista mijenja vaš mozak. Vrsta meditacije koju prakticirate utječe i na vrstu promjena koja će se dogoditi u vašem mozgu.

4. Dižite utege

Istraživanja pokazuju da vježbanje s opterećenjem barem dva puta dnevno pomaže vašem mozgu da radi bolje te smanjuje rizik od demencije, pogotovo kod starijih osoba.

5. Počnite učiti novi jezik

Znanstvenici su ustanovili da su ljudi koji govore bar još jedan jezik, osim materinjeg, u posebnoj prednosti jer zadatke obavljaju s manje napora, zbog čega im i mozak „bolje stari“. Jedna je kanadske studija pokazala da ljudi koji govore dva jezika obrađuju podatke na ekonomičniji način i pri tome koriste manje sklopova u mozgu. Osim toga, višejezičnost vas čini otvorenijima drugim kulturama zbog čega su i putovanaj zabavnija.

6. Igrajte šah

Brojne su studije pokazale da igrači šaha imaju bolje razvijeno raspoznavanje uzoraka, koriste obje polutke mozga za donošenje odluka, a mozgovi vrhunskih igrača pokazuju veću prirodnu učinkovitost u rješavanju problema. Šah je također dobar za poboljšanje pamćenja jer vas igra prisiljava da u glavi držite više različitih kmbinacija i varijabli.

7. Jedite sa štapićima

Ako to već ne činite, svakako pokušajte zamijeniti dosadašnji pribor za jelo štapićima jer vam to može pomoći u stvaranju novih dendrita – ogranaka novih neurona. To će pomoći i u komunikaciji između stanica mozga, kaže neurobiolog Lawranz Katz u svojoj knjizi “Keep your brain alive” (Održite mozak živim, op.MV) koja nudi 83 vježbe za popravljanje forme mozga. Jedenje sa štapićima će vas nagnati da više razmišljate o jelu što nije dobro samo za mozak, već i za probavu i unos kalorija.

8. Mislite pozitivno

Naučite li misliti pozitivno, doslovno možete reprogramirati svoj mozak. Znanstvenici su dokazali da ako svjesno promijenite svoj proces razmišljanja (meditacijom ili na neki drugi način), možete privoliti svoj mozak da počne razmišljati lijevom, umjesto desnom stranom. Bit ćete manje nervozni, imati više energije i sveukupno biti sretniji.

9. Plešite

Istraživanja pokazuju da ples povećava brzinu kojom vaš mozak procesuira informacije jer se radi o jedinstvenoj kombinaciji kognitivne, tjelesne i društvene aktivnosti. To bi također moglo usporiti proces starenja i potaknuti veću proizvodnju bijele tvari nego što su to u stanu aktivnosti poput hodanja ili istezanja.

10. Naspavajte se

Brojne studije pokazale su da manjak sna dovodi do niza bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa, depresije, a može potaknuti i napadaje. Također, ima negativan učinak na pamćenje i razmišljanje. Zbog nedovoljnog ste sna u većoj opasnosti da činite greške pa će se početi pojavljivati “kognitivni propusti”, kaže doktor Itzak Fried te naglašava da neuroni ne mogu raditi dobro ako niste naspavani.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP