Prati nas

Zdravlje

6 stvari o starenju koje bi svatko trebao znati – ali ne zna!

Starenje nije za mlakonje. Kako starimo, tijelo nam se mijenja. No o nekim se promjenama ne govori baš puno. Obratite li pozornost na vrijeme, te promjene ne moraju postati i problemima.

Objavljeno

|

Na što treba paziti kod starenja?
foto: BigStock

“Starenje nije za mlakonje!”, rekla je jednom rekla Bette Davis. Portal Huffington Post donosi nekoliko činjenica o starenju koje bismo svi trebali znati, ali u većini slučajeva ne znamo.

Ponekad vidite plutajuće mrlje

Te plutajuće mrlje su zamućena mjesta u vidnom polju koja se kreću kako mičemo pogled i još jedna od onih sitnih, ali iritantnih zdravstvenih tegoba koje dolaze sa starenjem.


S obzirom da se o toj tegobi ne govori baš puno, kad vam se to počne događati možete pomisliti da se radi o nečem opasnom. No prema istraživanju klinke Mayo, te plutajuće mrlje su zpravo sive ili crne čestice nalik na niti ili paučinu. Pomiču se kako mičete oko, a nastaju kad želatinasta masa unutar oka (tzv. vitrozna tekućina) s godinama postane rjeđa. Tada se sitne čestice iz unutrašnjosti oka zalijepe jedna za drugu i plutaju bacajući malu sjenu na rožnicu. Mi to vidimo kao plutajuće mrlje. Liječnika posjetite jedino ako vam se broj i veličina plutajućih točaka toliko poveća da vam ometaju vid ili ako počnete vidjeti bljeskove.

Koristi ga, ili ostani bez njega

To vrijedi za mnoge dijelove tijela, pa tako i za mozak. Izreka “koristi ga, ili ostani bez njega” postala je prava mantra za sve vezano uz starenje. Vježbajte i imat ćete jače mišiće i kosti, ili nemojte vježbati i brže ćete postati krhki i slabi. Uz to, znanstvenici su povezali aktivnost našeg mozga s dugoročnom opasnošću od demencije. Oni koji su mentalno aktivni i s godinama zadrže kognitivno aktivni životni stil, imaju manje šanse patiti od demencije, piše Science Daily.

Prije nego posegnete za križaljkama, evo jedne ideje. Povećano oslanjanje na GPS sisteme i mobilne telefone, ujedno znači i manje vježbe za naš mozak. Pokušajte ga trenirati tako da se nekih stvari, poput broja telefona, pokušate sami sjetiti umjesto da ga potražite u imeniku, ili da u kupovinu pođete bez liste namirnica. Dodatne bodove osvajate ako uspijete pronaći neku adresu uz pomoć staromodne papirnate mape, a ne navigacije.

Simptomi moždanog udara su različiti kod žena i muškaraca

Većina ljudi može prepoznati najčešće znakove moždanog udara: jedna strana lica se objesi, govor postane nerazgovijetan. No možda ne znate da žene u opasnosti od moždanog udara imaju i čitav niz drugih simptoma poput iznenadne boli u licu ili udovima, mučnina, općenita slabost, bol u prsima, kratak dah i lupanje srca, javlja National Stroke Association. Ako znamo što tražimo, možemo ubrzati prepoznavanje problema.

Kad se radi o moždanom udaru, brzina je iznimno važna

Ako posumnjate da netko ima moždani udar, odmah nazovite Hitnu službu na 112 ili direktno Hitnu pomoć na 194. Postoje lijekovi koji razbijaju krvni ugrušak te time sprječavaju daljnja oštećenja i trajnu nesposobnost. Lijekovi djeluju kod najčešćih oblika moždanog udara, ali samo ako ih se primjeni unutar nekoliko sati od pojave prvog simptoma. Osobu koja ima udar, što brže dopremite u najbližu ambulantu hitne pomoći.

Problemi s deformiranjem stopala samo postaju gori

Čukljevi (Hallux valgus) su ništa drugo do kosti na korijenu vašeg nožnog palca. Na njima se može stvoriti kvrga kad se kost ili tkivo nožnog palca pomaknu tako da guraju palac prema drugim prstima i što može biti vrlo bolno. Kako upravo ti zglobovi nose veliku težinu dok hodamo, natisci na čukljevima mogu biti iznimno bolni ako nisu tretirani. S vremenom će nošenje cipela postati jako problematično ili čak nemoguće, kaže American Podiatric Medical Association. Dok liječite bolne čukljeve, nosite šire cipele i osjećat ćete se bolje, No na nesreću, upravo zbog ove tegobe smišljen je izraz “staračke cipele”. Prva firma koja uspije proizvesti udobnu, ali lijepu cipelu – zaslužuje Nobelovu nagradu.

Vaši zubi vas neće iznevjeriti dok god ste prema njima dobri, no pazite na desni

Naši zubi su zapravo prilično otporni na lomljenje i, srećom, to se s godinama ne mijenja. Naravno, zahtijevaju njegu kako bi se otklonile naslage plaka. No netretirana bolest desni, odnosno parodontoza, može biti puno veći problem. Gotovo 20% ljudi iznad 65 godina života (podaci se odnose na USA, op.u.) imaju parodontozu. Bolesti desni su glavni uzrok ispadanja zubiju kod starije populacije, kaže American Academy of Periodontology. Kao posljedica starenja, zubno meso vam se može početi povlačiti, što vaše zube i desni može učiniti podložnijima na infekcije i propadanje.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP