Prati nas

Zdravlje

6 stvari o starenju koje bi svatko trebao znati – ali ne zna!

Starenje nije za mlakonje. Kako starimo, tijelo nam se mijenja. No o nekim se promjenama ne govori baš puno. Obratite li pozornost na vrijeme, te promjene ne moraju postati i problemima.

Objavljeno

|

Na što treba paziti kod starenja?
foto: BigStock

“Starenje nije za mlakonje!”, rekla je jednom rekla Bette Davis. Portal Huffington Post donosi nekoliko činjenica o starenju koje bismo svi trebali znati, ali u većini slučajeva ne znamo.

Ponekad vidite plutajuće mrlje

Te plutajuće mrlje su zamućena mjesta u vidnom polju koja se kreću kako mičemo pogled i još jedna od onih sitnih, ali iritantnih zdravstvenih tegoba koje dolaze sa starenjem.


S obzirom da se o toj tegobi ne govori baš puno, kad vam se to počne događati možete pomisliti da se radi o nečem opasnom. No prema istraživanju klinke Mayo, te plutajuće mrlje su zpravo sive ili crne čestice nalik na niti ili paučinu. Pomiču se kako mičete oko, a nastaju kad želatinasta masa unutar oka (tzv. vitrozna tekućina) s godinama postane rjeđa. Tada se sitne čestice iz unutrašnjosti oka zalijepe jedna za drugu i plutaju bacajući malu sjenu na rožnicu. Mi to vidimo kao plutajuće mrlje. Liječnika posjetite jedino ako vam se broj i veličina plutajućih točaka toliko poveća da vam ometaju vid ili ako počnete vidjeti bljeskove.

Koristi ga, ili ostani bez njega

To vrijedi za mnoge dijelove tijela, pa tako i za mozak. Izreka “koristi ga, ili ostani bez njega” postala je prava mantra za sve vezano uz starenje. Vježbajte i imat ćete jače mišiće i kosti, ili nemojte vježbati i brže ćete postati krhki i slabi. Uz to, znanstvenici su povezali aktivnost našeg mozga s dugoročnom opasnošću od demencije. Oni koji su mentalno aktivni i s godinama zadrže kognitivno aktivni životni stil, imaju manje šanse patiti od demencije, piše Science Daily.

Prije nego posegnete za križaljkama, evo jedne ideje. Povećano oslanjanje na GPS sisteme i mobilne telefone, ujedno znači i manje vježbe za naš mozak. Pokušajte ga trenirati tako da se nekih stvari, poput broja telefona, pokušate sami sjetiti umjesto da ga potražite u imeniku, ili da u kupovinu pođete bez liste namirnica. Dodatne bodove osvajate ako uspijete pronaći neku adresu uz pomoć staromodne papirnate mape, a ne navigacije.

Simptomi moždanog udara su različiti kod žena i muškaraca

Većina ljudi može prepoznati najčešće znakove moždanog udara: jedna strana lica se objesi, govor postane nerazgovijetan. No možda ne znate da žene u opasnosti od moždanog udara imaju i čitav niz drugih simptoma poput iznenadne boli u licu ili udovima, mučnina, općenita slabost, bol u prsima, kratak dah i lupanje srca, javlja National Stroke Association. Ako znamo što tražimo, možemo ubrzati prepoznavanje problema.

Kad se radi o moždanom udaru, brzina je iznimno važna

Ako posumnjate da netko ima moždani udar, odmah nazovite Hitnu službu na 112 ili direktno Hitnu pomoć na 194. Postoje lijekovi koji razbijaju krvni ugrušak te time sprječavaju daljnja oštećenja i trajnu nesposobnost. Lijekovi djeluju kod najčešćih oblika moždanog udara, ali samo ako ih se primjeni unutar nekoliko sati od pojave prvog simptoma. Osobu koja ima udar, što brže dopremite u najbližu ambulantu hitne pomoći.

Problemi s deformiranjem stopala samo postaju gori

Čukljevi (Hallux valgus) su ništa drugo do kosti na korijenu vašeg nožnog palca. Na njima se može stvoriti kvrga kad se kost ili tkivo nožnog palca pomaknu tako da guraju palac prema drugim prstima i što može biti vrlo bolno. Kako upravo ti zglobovi nose veliku težinu dok hodamo, natisci na čukljevima mogu biti iznimno bolni ako nisu tretirani. S vremenom će nošenje cipela postati jako problematično ili čak nemoguće, kaže American Podiatric Medical Association. Dok liječite bolne čukljeve, nosite šire cipele i osjećat ćete se bolje, No na nesreću, upravo zbog ove tegobe smišljen je izraz “staračke cipele”. Prva firma koja uspije proizvesti udobnu, ali lijepu cipelu – zaslužuje Nobelovu nagradu.

Vaši zubi vas neće iznevjeriti dok god ste prema njima dobri, no pazite na desni

Naši zubi su zapravo prilično otporni na lomljenje i, srećom, to se s godinama ne mijenja. Naravno, zahtijevaju njegu kako bi se otklonile naslage plaka. No netretirana bolest desni, odnosno parodontoza, može biti puno veći problem. Gotovo 20% ljudi iznad 65 godina života (podaci se odnose na USA, op.u.) imaju parodontozu. Bolesti desni su glavni uzrok ispadanja zubiju kod starije populacije, kaže American Academy of Periodontology. Kao posljedica starenja, zubno meso vam se može početi povlačiti, što vaše zube i desni može učiniti podložnijima na infekcije i propadanje.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP