Prati nas

Zdravlje

Kako se riješiti boli u leđima?

Bol u leđima jedna je od najčešćih boljki današnjice za koju je uglavnom krivo previše sjedenja, manjak vježbe i krivo držanje. Dobra je vijest da se boli možete riješiti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se riješiti bolova u leđima?
foto: BigStock

Čak 80% odraslih osoba iskusilo je bar jednu akutnu ozljedu kralježnice i bolna leđa. Većina tih ozljeda može se liječiti kombinacijom leda, istezanja i vježbi. Razlog vašim bolnim leđima može biti krivo držanje, dugi periodi sjedenja ili slabi trbušni i leđni mišići. No, bol u leđima možete otkloniti ako promijenite nekoliko životnih navika, piše portal WikiHow.

Riješite se akutne boli

– Uzmite tabletu protiv bolova ili neko protuupalno sredstvo. Ako zbog ozljede i boli u leđima osjećate obamrlost u nogama ili ne možete kontrolirati mokrenje, odmah otiđite liječniku. To može biti znak ozbiljne ozljede živaca koji okružuju kralješke.


– Lezite na leđa sa savinutim koljenima ili noge podignite na stolicu. Ako ste ozlijedili i vrat, poslužite se jastukom za potporu vratnim kralješcima.

– Na bolno mjesto stavite hladni oblog i držite ga oko 20 minuta. U plastičnu vrećicu stavite nekoliko kockica leda i sve zamotajte ručnikom te prislonite na leđa.

– Nakon ozljede još istoga dana ustanite i hodajte. Liječnici ne preporučuju ležanje u krevetu dulje od 24 ili 72 sata.

– Radite vježbe dubokog disanja. Udišite kroz nos 7 sekundi, zatim zadržite dah naredne 4 i potom izdišite 8 sekundi. To će smanjiti napetost u mišićima kralježnice.

Promijenite razinu aktivnosti

– Krenite s laganim vježbama hodanja već isti ili najkasnije sljedeći dan nakon ozljede te lagano povećavajte vrijeme hodanja.

– Smanjite vrijeme koje provodite sjedeći.

– Radite li za računalom, razmislite o tome da nabavite stol prilagodljive visine za kojim možete i sjediti i stajati. Stajanje može popraviti cirkulaciju, smanjiti napetost u leđima i povećati vašu produktivnost.

– Vježbajte pilates ili jogu što će ojačati vase trbušne i leđne mišiće koji podupiru kralježnicu.

Fizikalna terapija

– Nakon ozljede kralježnice naručite se na fizikalnu terapiju. Izučeni terapeut može vam pomoći savjetima koje pokrete da izbjegavate dok potpuno ne ozdravite. Također, može vam preporučiti koje vježbe da radite.

– Počnite plivati. 10 do 30 minuta plivanja ili hodanja kroz vodu može smanjiti bol u leđima unutar tjedan dana.  Plivanje je vježba koja ne opterećuje zglobove i aktivira sve mišiće.

– Tijekom dana, svakih 20 minuta ustanite i rastegnite se. Kralježnica je dizajnirana da se kreće, a sjedeći položaji su najgori zato što povećavaju pritisak na donji dio leđa.

– Radite vježbe istezanja. Nabavite popis vježbi od vašeg fizijatra i radite ih svakoga dana.

Popravite držanje

– Ispitajte svoje držanje da biste doznali je li ono krivo za vaša bolna leđa. Stanite uza zid i naslonite se stražnjicom. Ako pri tome vaša ramena i gornja leđa ne dotiču zid, držite se previše nagnuti naprijed. Takvo držanje opterećuje donji dio leđa.

– Popravite držanje dok sjedite tako što ćete sjesti uspravnije, a dolji dio leđa poduprite jastučićem.

Promijenite položaj u kojem spavate

– Nikada nemojte spavati na trbuhu jer takav položaj povećava napetost kralježnice.

– Pokušajte spavati na boku. Položite jastuk između koljena i lagano ih odignite.

– Spavajte na leđima s jastukom ispod koljena, ako vam položaj na boku nije udoban.

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP