Prati nas

Aktivno starenje

Što nas o starenju može naučiti Mick Jagger?

Pazi što jedeš, vježbaj, ostavi cigarete i alkohol, ne uzimaj droge, živi zdravo – i doživjet ćeš duboku starost osjećajući se izvrsno. Da, to uglavnom tako funkcionira. No postoji nekoliko iznimki koje potvrđuju ovo pravilo.

Objavljeno

|

Ako želite živjeti dugo, dobro se osjećati i očuvati mladolik izgled, važno je da ne pijete alkohol i ne pušite, da se ne drogirate, da dovoljno spavate, da redovito vježbate, da pazite što jedete… Kako je davnih dana pjevalo Bijelo Dugme: “Mora da je strašna gnjavaža u životu, doživjeti stotu.” I jest. Doista, želite li doživjeti stotu, morat ćete se odreći poroka i početi brinuti o sebi.

No, postoji nekoliko izuzetaka koji dokazuju da puno toga leži i u vašem stavu prema starenju. Ovo su neki od ljudi koji su sve radili krivo: pili, drogirali se, tulumarili. Pa ipak, zavidimo im na mladolikosti i energiji. Nikako ne preporučujemo da slijedite njihov primjer, jer ipak s njihovim budžetom nije teško odagnati posljedice neprospavane noći. No ipak, zanimljivo je vidjeti kako teret godina podnose neke stare “party životinje”.


Koliko je alkohola popio Mick Jagger?

Mick Jagger (lijevo) i Kieth Richards (foto: rollingstones.com)

Mick Jagger, 71

Apsolutni šampion u kategoriji “radi sve krivo i dobro izgledaj” je frontmen Rolling Stonesa. Taj čovjek nema šta nije stavio u sebe, nema tuluma na kojem nije bio i nema krive i nezdrave stvari koju nije učinio svome tijelu. Pa ipak, djedica Mick ima više energije od punog razreda srednjoškolaca. Poznata je, dakako, priča da si je kompletna ekipa Rolling Stonesa nakon žestokih tuluma znala priuštiti detoksikacijski tretman nedostupan nama smrtnicima, a koji bi uključivao i kompletnu izmjenu krvi, no koliko ima istine u tome nikada nećemo doznati. Kako bilo, više desetljeća partijanja, nespavanja i uzimanja koječega, na Micku Jaggeru nije ostavilo mnogo traga.

David Bowie, 67

Jednako toliko tuluma poput Micka Jaggera u nogama ima i David Bowie. Štoviše, na brojnim su partijima, a navodno koji put i u postelji, ova dvojica bila zajedno. Ovaj rock kameleon više je puta rekao kako se dobrog dijela sedamdesetih i osamdesetih godina i ne sjeća baš najbolje, no kako i sada na pragu sedamdesete godine izgleda i zvuči odlično, možemo jedino zaključiti da je pronašao tajnu kako eliminirati posljedice burnih noći.

Deborah Harry (foto: BigStock)

Deborah Harry (foto: BigStock)

Debbie Harry, 69

Zavodljiva pjevačica grupe Blondie tulumarila je po legendarnom njujorškom klubu Studio 54, zajedno s Andyjem Warholom, Mickom Jaggerom i Jerry Hall, Grace Jones, Eltonom Johnom i ostalom ekipom. Pa ipak, danas bi joj na izgledu mogle pozavidjeti mnoge žene koje su vodile puno urednije živote. Debbie i dalje nastupa (nedavno je s grupom Blondie održala koncert i na Špancirfestu u Varaždinu), a publika redovito komentira kako pjevačica legendarne grupe i dalje pršti jednakim seksipilom.

Susan Sarandon, 68

Ova poznata glumica itekako je znala zatulumariti, a jedno je vrijeme hodala i s Davidom Bowiem, što je podatak koji govori sam za sebe. Susan je tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina bila prava party djevojka, a kako kaže, ni dan danas pojam dobrog provoda nije joj stran. No ipak, Susan se redovito nalazi na popisima dobrodržećih zrelijih dama, a nedavno je započela i romansu sa skoro 30 godina mlađim Jonatanom Bricklinom

Vivien Westwood, 73

Britanska modna kreatorica koju nazivaju i “bakom punka”, i u svojim sedamdesetima njeguje takav modni izričaj za koji ni puno mlađe dame ne bi imale hrabrosti. I danas se redovito događa da Vivian šokira publiku svojim kreacijama čime i dalje čvrsto drži titulu jedne od najkreativnijih osobnosti u modnom biznisu.

Dave Gahan (foto: BigStock)

Dave Gahan (foto: BigStock)

Dave Gahan, 52

Frontman Depeche Moda tulumario je tako žestoko da je od toga doslovno umro – bio je klinički mrtav nekoliko minuta nakon što se predozirao narkoticima, no ekipa hitne pomoći uspjela ga je oživjeti. To je Gahana natjeralo da se zamisli i okrene ploču. Danas na njegovu licu i tijelu nema nikakvih tragova neuredna života, pa na njegovim koncertima  ima jednak broj zrelijih dama kao i nekoliko desetljeća mlađih djevojaka.

Eric Clapton, 69

Mladost poznatog gitariste prohujala je u alkoholnim parama. Genijalni muzičar godinama se borio s ovisnošću o alkoholu, a kad ju je napokon pobijedio odlučio je svoje iskustvo podijeliti s drugima kako bi im pomogao da se riješe vlastitih demona. Danas Clapton izgleda bolje nego ikad, i dalje je kreativan i radi, a poznat je i po svojim humanitarnim aktivnostima.

Nick Cave, 57

“Crni vojvoda” svojevremeno je bio teški ovisnik o drogama. No devedesetih se godina sredio, odbacio nezdrave navike i počeo redovito vježbati. Također, kako je sam jednom izjavio, puno mu je pomogao rad na novoj glazbi kojemu pristupa vrlo ozbiljno u maniri pravog profesionalca. Iako među njegovom publikom ima i puno mladog svijeta, svojevremeno se požalio kako mu dođe da skoči kroz prozor kad čuje kakvu muziku slušaju njegova djeca.

.

Aktivno starenje

Božićna šoping groznica: Možemo li novcem kupiti sreću?

Okićeno božićno drvce, kuhano vino, pjesma i – pokloni. Blagdani su bez poklona nezamislivi, no svaki poklon košta. O tome kakav je odnos kupovine i sreće te može li se novcem kupiti sreća, razgovarali smo s psihologinjom Ljiljanom Kaliternom-Lipovčan.

Objavljeno

|

S prvom upaljenom adventskom svijećom krenulo je najradosnije doba godine. Gradovi su okićeni, kuhano vino spremno, a s mnogobrojnih štandova šareni svjetlucavi artikli mame kupce i kao da im govore: “Uzmi me, kupi me jer bez mene nema pravog veselja”.

Osim što je vrijeme radosti, blagdani su i vrijeme pojačanje potrošnje i kupovine, pa čak i ako nismo od osobitog trošenja, našim dragima ćemo morati staviti neku sitnicu u čizmicu na prozoru ili ispod bora. No nakon što obiđemo sve trgovine i potrošimo novac – hoćemo li biti sretniji?


O tome smo porazgovarali s prof. dr.sc. Ljiljanom Kaliterna Lipovčan, psihologinjom s Instuta društvenih istraživanja Ivo Pilar.

Može li se novcem kupiti sreća?

Na to je pitanje sad već davne 2001. godine američki psiholog Ed Diener sa Sveučilišta u Illinoisu odgovorio citirajući anonimnog autora: “Ljudi koji kažu da novac ne kupuje sreću, jednostavno ne znaju gdje treba kupovati.”  No šalu na stranu. Pitanjem sreće i novca bave se mnogi ekonomisti, psiholozi i sociolozi, no jedinstven odgovor još nisu našli. Kao što to često bude kad su u pitanju ljudi a ne neke fizikalne pojave, odgovor na pitanje “može li se novcem kupiti sreća?” je i DA i NE.

Ljiljana Kaliterna-Lipovčan (foto: Silvija Novak)

Naime, poznato je da će novac podići razinu sreće kod onih ljudi koji ga nemaju, no oni koji ga imaju neće zbog još više novca biti još sretniji. To vrijedi i za pojedince, ali je i pravilo koje se može primijeniti na društvo u cjelini. Dakako da su sretniji oni ljudi koji žive u bogatijim društvima nego oni koji žive u siromaštvu, no kad društvo dosegne određenu razinu materijalne sigurnosti – to je trenutno procijenjeno na 15.000 američkih dolara BDP-a – sreća nakon toga više neće rasti s dodatnim rastom prihoda, već ovisi o brojnim drugim čimbenicima.

Da sreća i novac ne moraju biti povezani, govori i činjenica da većina ljudi novac mora zaraditi i neće ga dobiti na poklon. Pa iako viša razina prihoda znači i bolju zdravstvenu skrb, manju izloženost kriminalu i općenito sigurniji i lagodniji život, više vremena provedenog na poslu, kako bismo taj novac zaradili, neće nas osobito usrećiti. Jedno je američko istraživanje pokazalo da žene s plaćom od 75.000 dolara s obitelji provode tek 19 posto svog vremena, dok one koje zarađuju 25.000 dolara s obitelji provode 33 posto vremena više. Iako bi bilo za očekivati da će žena s većim prihodima biti sretnija, to ipak nije tako jer više sreće donosi druženje s djecom, obitelji i prijateljima nego boravak na poslu koliko god da pritom zaradili.

Kad je u pitanju trošenje novca i kupovina, često se povodimo za drugima pa ponekad kupimo nešto samo zato što to i naš susjed to ima. Odakle poriv za takvim uspoređivanjem?

Vrijednost stvari koje imamo i prihode koje ostvarujemo ne procjenjujemo same po sebi već uvijek u odnosu na nekog drugoga, nekog prijatelja, rođaka, znanca. Nažalost, vrlo rijetko se uspoređujemo s onima koji imaju manje od nas, a puno češće s onima koji imaju više pa to može biti izvor velike frustracije. Ljudima često nije važno što i koliko imaju dok god je to nešto više od osobe s kojom se uspoređuju.

Predblagdansko vrijeme je i vrijeme velike potrošnje. Čak i oni najštedljiviji u ovo će doba kupiti neku sitnicu za sebe ili nekoga drugoga. Kako da iz te kupovine izvučemo najviše sreće?

Točno. U predblagdansko vrijeme kupuju i oni koji i inače puno troše, ali i oni koje ne uzbuđuju previše materijalne stvari. Znanstvenica Miriam Tatzel s Državnog sveučilišta u New Yorku je 2003. godine objavila raspravu “Umjetnost kupovanja” te u njoj navela četiri osnovna tipa potrošača:

1. Tragač za vrijednostima (Value Seeker) – on je materijalist, ali ne voli trošiti. Možda bi se moglo pomisliti da je ovakva osoba nesretna, ali Tatzel kaže da je to zapravo kupac koji točno zna što želi i dobro se snalazi u kupovini, naročito na rasprodajama, a ako kupi dobar proizvod za nevelik novac, bit će jako sretan.

2. Veliki potrošač (Big Spender) – također je materijalist, ali voli trošiti. On je zapravo san svakog trgovca jer kupuje puno i skupo. No nevolja je što bi takav tip potrošača trebao imali jako velike prihode da bi bio sretan, što često nije slučaj.

3. Ne-potrošač (Non-Spender) – nije materijalist i ne voli trošiti pa kupuje jeftino i rijetko. Ljudi s ovakvim odnosom prema trošenju često su siromašni no čak i kad nisu, jako brinu o novcu i njegovo trošenje ih ne usrećuje.

4. Iskustveni tip (The Experiencer) – nije materijalist, ali voli trošiti što znači na najčešće novac troši na iskustva, a ne na nešto materijalno. Ovaj tip potrošača je i najsretniji. Naravno uz uvjet da ipak ima nešto novca kojeg može potrošiti.

Inače, da je upravo taj četvrti, iskustveni tip potrošača najsretniji, pokazuju i neka druga istraživanja, na primjer ono L. Van Bovena sa Svečilišta u Coloradu. Boven je u članku “Činiti ili imati, to je pitanje” (2003.) dokazao da trošenjem novca možemo sebe učiniti sretnijima ako trošimo na putovanja, izlaske s prijateljima, ljetovanja s obitelji i/ili različite aktivnosti koje će nam ostaviti lijepe uspomene. Dakle, iskustvo je ono što nas čini sretnima, a ne posjedovanje.

No valja spomenuti još jedan oblik trošenja koji nas usrećuje, a to je kupovanje za druge. Čak je i Gallupovo istraživanje provedeno u 136 zemalja između 2006.-2008. na kojem je radila skupina autora sa različitih sveučilišta (Harvard, Gronigen, Mbarara, Vankuver) nedvojbeno utvrdilo da je tzv. prosocijalno trošenje novaca (trošenje na druge ili u humanitarne svrhe) u pozitivnoj korelaciji sa srećom i životnim zadovoljstvom.

Neki kažu da ih kupovina oraspoložuje te da kad se loše osjećaju, idu u šoping. Ima li kupovina doista terapeutski učinak?

Suprotno uvriježenom mišljenju, u kupovinu ipak ne treba ići kad smo loše raspoloženi. Naime, jedna je eksperimentalna studija pokazala da su sudionici, nakon što su im umjetno izazvali loše raspoloženje prikazivanjem tužnih slika, bili skloni potrošiti i do četiri puta više nego sudionici koji su bili dobro raspoloženi. A ako potrošimo previše, opet nećemo biti sretni pa se tu gubi eventualni terapeutski učinak kupovine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP