Prati nas

Zdravlje

Jeste li previše osjetljivi?

Čini vam se da detaljnije razmišljate o problemima nego ostali, jako vas brine što drugi ljudi misle o vama, više volite mir i tišinu? Možda ste previše osjetljiva osoba.

Objavljeno

|

Ljudi koji su preosjetljivi
foto: BigStock

Prema procjenama koje je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća iznijela znanstvenica Elaine N. Aron, jedna od svakih pet osoba je preosjetljiva. Introverti su dobro poznata i opisana pojava, ali preosjetljivi ljudi nisu toliko analizirani. No, iako se to na prvu može činiti manom, hipersenzibilci imaju i mnogo dobrih crta. Evo što najčešće određuje preosjetljive ljude:

1.

Sve puno jače doživljavaju. Ovo je možda i najkarakterističnija osobina preosjetljivih – sve doživljavaju i proživljavaju puno jače od ostalih. Doktor Ted Zeff dodaje i kako su osjetljivi ljudi jako intuitivni i ulaze u dubinu problema kako bi ga razjasnili.


2.

Vrlo su emotivno reaktivni. Njihove će reakcije biti jače i intenzivnije, pokazivat će više brige i empatije ako se netko iz njihove okoline nađe u problemima. Osim toga, preosjetljivi ljudi polažu puno pozornosti na reakcije drugih.

3.

Navikli su na savjete tipa: ‘Nemoj to doživljavati tako osobno’ i ‘Zašto si toliko osjetljiv?’ Osjetljivost može biti smatrana negativnom ili pozitivnom osobinom, ovisno iz koje kulture dolazite. Zeff ističe da je u razgovoru s osjetljivim muškarcima iz Indije ili Tajlanda doznao da ih u djetinjstvu nitko nije zadirkivao zbog preosjetljivosti, za razliku od osjetljivih muškaraca u, primjerice, Sjevernoj Americi.

4.

Više vole sami vježbati. Preosjetljive će osobe izbjegavati timske sportove jer bi se u njima osjećali kako da su pod stalnim povećalom. Radije biraju individualne sportove poput trčanja, planinarenja, biciklizma i plivanja.

5.

Treba im dulje vrijeme za donošenje odluke. S obzirom da detaljnije pristupaju svakom problemu, treba im više vremena i da se odluče. Čak i ako ne postoji opasnost da donesu izrazito krivu odluku, duže će analizirati eventualne posljedice svojih odluka. Doktorica Aron savjetuje preosjetljivim osobama da uzmu onoliko vremena koliko im je potrebno, a radi li se o doista velikoj odluci neka probaju zamisliti razvoj događaja odluče li se za jedno ili za drugo. Važno je naglasiti i da takve osobe u budućnosti lakše donose odluke tog tipa kad jednom dobro promisle.

6.

Donesu li ipak lošu odluku, bit će jako uzrujani. Osjećaj da smo donijeli pogrešnu odluku, svima je neugodan. No hipersenzitivci napravit će pravu dramu jer su njihove emotivne reakcije jače.

7.

Vrlo su usredotočeni na detalje. Preosjetljivi ljudi prvi će primijetiti nove detalje u prostoriji, nečije nove cipele ili promijenu vremena.

8.

Nisu svi preosjetljivi ujedno i introvertirani. Iako su češće introverti, oko 30 posto preosjetljivih su ektrovertirani. Doktorica Aron to objašnjava time da su ekstroverti takvi jer su odrastali u bliskoj zajednici i navikli s drugima lakše komunicirati.

9.

Dobro rade u timu. S obzirom da o svemu doboko promišljaju, osjetljivi ljudi su dobri i cijenjeni radnici. Ali za njih ipak nisu poslovi u kojima treba donositi odluke, kaže Aron.

10.

Skloniji su depresiji. Preosjetljivi su ljudi skloniji anksioznosti i depresiji ali samo ako su imalo negativna iskustva. Brojna loša iskustva iz prošlosti, pogotovo iz djetinjstva, učinit će da se osjetljivi ljudi ne osjećaju sigurno u svijetu, u školi, na poslu. Živčani sustav im je naprosto namješten na anksioznost. No ne moraju zbog toga svi preosjetljivi biti anksiozni. Ako su odrasli u stabilnom okruženju, s time ne bi trebali imati problema.

11.

Brže se rasplaču. Iz ovog je razloga važno da preojetljivi ljudi izbjegavaju situacije u kojima bi se mogle osjećati loše ili posramljeno. I tu je važna okolina – ako prijatelji i obitelj osjetljivih ljudi prihvati tu njihovu osobinu, plač neće biti tumačen kao nešto negativno i čega se treba sramiti.

12.

Iritantni zvukovi jako će ih smetati. Iako nitko ne voli iritantne zvukove, preosjetljivim osobama oni će biti nepodnošljivi. To je zato što je osjetljive vrlo lako previše stimulirati pretjeranim aktivnostima.

13.

Ne vole nasilne filmove. Upravo zbog izražene empatije, preosjetljivi ljudi teško ili nikako ne podnose horore i nasilne filmove.

14.

Vrlo su pristojni. Jako osjetljivi ljudi paze i na svoje ponašanje prema drugima, suosjećajni su i nastoje nikoga ne povrijediti. Zbog toga se ponašaju i ophode vrlo pristojno.

15.

Jako ih pogađa kritika. Osjetljive osobe kritiku proživljavaju puno intenzivnije od neosjetljivih. To za rezultat ima ponašanje u kojem se osjetljivi ljudi služe određenim taktikama kako bi izbjegli kritiziranje. Čine to na način da pokušavaju sve zadovoljiti, vrlo su kritični prema sebi samima i općenito izbjegavaju izvor kritike.

16.

Bolje se osjećaju u skučenim prostorima. Isto kao što preferiraju samo vježbati, tako puno više vole privatnost i na poslu. Zeff trvdi da zato preosjetljivi ljudi puno više uživaju u poslu od kuće ili u vlastitom aranžmanu jer tako mogu kontrolirati svoje radno okruženje.

.

Zdravlje

Vratio se SARS? Ovo je sve što, za sada, trebate znati o toj opakoj zarazi

Pandemiju koju pamtimo iz 2002. godine ubila je 800 osoba. Čini se da je nova epidemija virusne upale pluća koja se ovih dana širi Kinom – povratak te bolesti.

Objavljeno

|

Autor

Uzročnik koji se krajem prošle i početkom ove godine pojavio u kineskom Wuhanu je, sudeći prema mišljenju virusologa iz Berlina, Christiana Drostena sličan virusu SARS, koji je 2002. godine izazvao pandemiju. “To je ista vrsta virusa, samo drugi oblik”, rekao je direktor Instituta za virusologiju na berlinskoj klinici Charitéza njemačku novinsku agenciju dpa.

Kako prenosi Deutsche Welle, razlike su prvenstveno u proteinima kojima se virus vezuje za ljudske stanice. U pandemiji SARS-a, koja je krenula iz Kine, zabilježeno je 8.000 slučajeva. 800 osoba je umrlo.


Kineske službe su javile da je novim uzročnikom zaražena 41 osoba, a više pacijenata je u kritičnom stanju. Jedan već prethodno teško oboljeli 61-godišnjak je podlegao infekciji. Pri tom su se pojavili sumnjivi slučajevi i na Tajlandu, u Južnoj Koreji i Singapuru. Drosten kaže da ove slučajeve treba uzimati s rezervom čak i kada postoji laboratorijska potvrda da se radi o istoj vrsti virusa.

Skraćenica SARS dolazi iz engleskog jezika “Severe Acute Respiratory Syndrome” (Teški akutni respiratorni sindrom) i označava simptome bolesti, a radi se o teškoj virusnoj upali pluća.

Koji su simptomi SARS-a?

Prvi simptomi SARS-a su visoka temperatura, preko 38 stupnjeva, jaki bolovi u grlu i jak kašalj. Tu su još i klasični simptomi gripe poput glavobolje, proljeva, općeg osjećaja slabosti i ukočenosti mišića. SARS se između ostalog može dijagnosticirati rengenskim snimkom pluća.

Pretpostavlja se da je virus prešao s cibetke na ljude (foto: Marjo Groenewegen/Pixabay)

Porijeklo SARS-a?

Virus pripada vrsti korona virusa. Sumnja se da je nastao mutacijom ili genetskom razmjenom s drugim virusima. Velika je vjerojatnost da se virus prenio sa životinja na ljude – prvobitno s cibetke.

SARS se pojavio 2002. u kineskoj provinciji Guangdong, koja je u prošlosti često bila na naslovnicama kao mjesto opasnih zaraznih bolesti. U ovoj provinciji živi veoma veliki broj ljudi na malom prostoru, u najčešće lošim higijenskim uvjetima, koji pogoduju nastanku opasnih virusa.

Šta jo poznato o uzročniku SARS-a?

Virus SARS-a potiče iz grupe Korona virusa. Ovi pak pripadaju grupi RNK virusa koji mogu razviju vrlo mnogo varijanti. Oni vrlo brzo i vrlo često kopiraju svoj nasljedni materijal (RNK, ribonukleinska kiselina). A to otežava razvoj cjepiva.

Uzročnik se može laboratorijski dokazati. Zaražena osoba razvija antitijela, koja se mogu otkriti testom, za koji je potrebna mala koncentracija uzročnika. Dovoljno je manje od tisuću virusa u jednom mililitru. Usporedbe radi, kod oboljele osobe koncentracija po mililitru dostiže od deset do stotinu tisuća virusa.

Vrijeme inkubacije SARS-a?

Vrijeme inkubacije se računa od trenutka infekcije do izbijanja bolesti. Iskustvo je pokazalo da inkubacija virusa SARS-a traje od dva do sedam dana. U rijetkim slučajevima bolest može izbiti i nakon deset dana.

U kineskoj pokrajini Wuhan otkriven je nulti pacijent (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Postoji li terapija za SARS?

Moguće je ublažiti tijek bolesti. Kod prvog vala zaraze virusom SARS, pacijenti su bili strogo izolirani i liječeni u posebnim odjelima bolnica, kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Liječnici i drugo medicinsko osoblje su mogli prilaziti pacijentima samo u zaštitnoj odjeći i sa specijalnim maskama za disanje.

Koliko su visoke šanse da zaraženi virusom prežive?

Procjenjuje se da je smrtnost zaraženih virusom između tri i pet posto. S druge strane konvencionalna upala pluća je smrtonosna u deset posto svih slučajeva. Ljudi koji su se uspješno izborili s virusom SARS-a, ne moraju računati s posljedicama.

Kako se zaštititi?

Savjetuje se izbjegavanje velikih skupova ljudi u pogođenim oblastima, kako bi se spriječilo da dođe do moguće zaraze kapljičnom infekcijom. Zaštitna maska također može pomoći u izbjegavanju zaraze. No, ovakva zaštita ne može zadržati sve viruse, nego samo umanjiti rizik zaraze.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP