Prati nas

Zdravlje

Jeste li previše osjetljivi?

Čini vam se da detaljnije razmišljate o problemima nego ostali, jako vas brine što drugi ljudi misle o vama, više volite mir i tišinu? Možda ste previše osjetljiva osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ljudi koji su preosjetljivi
foto: BigStock

Prema procjenama koje je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća iznijela znanstvenica Elaine N. Aron, jedna od svakih pet osoba je preosjetljiva. Introverti su dobro poznata i opisana pojava, ali preosjetljivi ljudi nisu toliko analizirani. No, iako se to na prvu može činiti manom, hipersenzibilci imaju i mnogo dobrih crta. Evo što najčešće određuje preosjetljive ljude:

1.

Sve puno jače doživljavaju. Ovo je možda i najkarakterističnija osobina preosjetljivih – sve doživljavaju i proživljavaju puno jače od ostalih. Doktor Ted Zeff dodaje i kako su osjetljivi ljudi jako intuitivni i ulaze u dubinu problema kako bi ga razjasnili.


2.

Vrlo su emotivno reaktivni. Njihove će reakcije biti jače i intenzivnije, pokazivat će više brige i empatije ako se netko iz njihove okoline nađe u problemima. Osim toga, preosjetljivi ljudi polažu puno pozornosti na reakcije drugih.

3.

Navikli su na savjete tipa: ‘Nemoj to doživljavati tako osobno’ i ‘Zašto si toliko osjetljiv?’ Osjetljivost može biti smatrana negativnom ili pozitivnom osobinom, ovisno iz koje kulture dolazite. Zeff ističe da je u razgovoru s osjetljivim muškarcima iz Indije ili Tajlanda doznao da ih u djetinjstvu nitko nije zadirkivao zbog preosjetljivosti, za razliku od osjetljivih muškaraca u, primjerice, Sjevernoj Americi.

4.

Više vole sami vježbati. Preosjetljive će osobe izbjegavati timske sportove jer bi se u njima osjećali kako da su pod stalnim povećalom. Radije biraju individualne sportove poput trčanja, planinarenja, biciklizma i plivanja.

5.

Treba im dulje vrijeme za donošenje odluke. S obzirom da detaljnije pristupaju svakom problemu, treba im više vremena i da se odluče. Čak i ako ne postoji opasnost da donesu izrazito krivu odluku, duže će analizirati eventualne posljedice svojih odluka. Doktorica Aron savjetuje preosjetljivim osobama da uzmu onoliko vremena koliko im je potrebno, a radi li se o doista velikoj odluci neka probaju zamisliti razvoj događaja odluče li se za jedno ili za drugo. Važno je naglasiti i da takve osobe u budućnosti lakše donose odluke tog tipa kad jednom dobro promisle.

6.

Donesu li ipak lošu odluku, bit će jako uzrujani. Osjećaj da smo donijeli pogrešnu odluku, svima je neugodan. No hipersenzitivci napravit će pravu dramu jer su njihove emotivne reakcije jače.

7.

Vrlo su usredotočeni na detalje. Preosjetljivi ljudi prvi će primijetiti nove detalje u prostoriji, nečije nove cipele ili promijenu vremena.

8.

Nisu svi preosjetljivi ujedno i introvertirani. Iako su češće introverti, oko 30 posto preosjetljivih su ektrovertirani. Doktorica Aron to objašnjava time da su ekstroverti takvi jer su odrastali u bliskoj zajednici i navikli s drugima lakše komunicirati.

9.

Dobro rade u timu. S obzirom da o svemu doboko promišljaju, osjetljivi ljudi su dobri i cijenjeni radnici. Ali za njih ipak nisu poslovi u kojima treba donositi odluke, kaže Aron.

10.

Skloniji su depresiji. Preosjetljivi su ljudi skloniji anksioznosti i depresiji ali samo ako su imalo negativna iskustva. Brojna loša iskustva iz prošlosti, pogotovo iz djetinjstva, učinit će da se osjetljivi ljudi ne osjećaju sigurno u svijetu, u školi, na poslu. Živčani sustav im je naprosto namješten na anksioznost. No ne moraju zbog toga svi preosjetljivi biti anksiozni. Ako su odrasli u stabilnom okruženju, s time ne bi trebali imati problema.

11.

Brže se rasplaču. Iz ovog je razloga važno da preojetljivi ljudi izbjegavaju situacije u kojima bi se mogle osjećati loše ili posramljeno. I tu je važna okolina – ako prijatelji i obitelj osjetljivih ljudi prihvati tu njihovu osobinu, plač neće biti tumačen kao nešto negativno i čega se treba sramiti.

12.

Iritantni zvukovi jako će ih smetati. Iako nitko ne voli iritantne zvukove, preosjetljivim osobama oni će biti nepodnošljivi. To je zato što je osjetljive vrlo lako previše stimulirati pretjeranim aktivnostima.

13.

Ne vole nasilne filmove. Upravo zbog izražene empatije, preosjetljivi ljudi teško ili nikako ne podnose horore i nasilne filmove.

14.

Vrlo su pristojni. Jako osjetljivi ljudi paze i na svoje ponašanje prema drugima, suosjećajni su i nastoje nikoga ne povrijediti. Zbog toga se ponašaju i ophode vrlo pristojno.

15.

Jako ih pogađa kritika. Osjetljive osobe kritiku proživljavaju puno intenzivnije od neosjetljivih. To za rezultat ima ponašanje u kojem se osjetljivi ljudi služe određenim taktikama kako bi izbjegli kritiziranje. Čine to na način da pokušavaju sve zadovoljiti, vrlo su kritični prema sebi samima i općenito izbjegavaju izvor kritike.

16.

Bolje se osjećaju u skučenim prostorima. Isto kao što preferiraju samo vježbati, tako puno više vole privatnost i na poslu. Zeff trvdi da zato preosjetljivi ljudi puno više uživaju u poslu od kuće ili u vlastitom aranžmanu jer tako mogu kontrolirati svoje radno okruženje.

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP