Prati nas

Zdravlje

Jeste li previše osjetljivi?

Čini vam se da detaljnije razmišljate o problemima nego ostali, jako vas brine što drugi ljudi misle o vama, više volite mir i tišinu? Možda ste previše osjetljiva osoba.

Objavljeno

|

Ljudi koji su preosjetljivi
foto: BigStock

Prema procjenama koje je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća iznijela znanstvenica Elaine N. Aron, jedna od svakih pet osoba je preosjetljiva. Introverti su dobro poznata i opisana pojava, ali preosjetljivi ljudi nisu toliko analizirani. No, iako se to na prvu može činiti manom, hipersenzibilci imaju i mnogo dobrih crta. Evo što najčešće određuje preosjetljive ljude:

1.

Sve puno jače doživljavaju. Ovo je možda i najkarakterističnija osobina preosjetljivih – sve doživljavaju i proživljavaju puno jače od ostalih. Doktor Ted Zeff dodaje i kako su osjetljivi ljudi jako intuitivni i ulaze u dubinu problema kako bi ga razjasnili.



2.

Vrlo su emotivno reaktivni. Njihove će reakcije biti jače i intenzivnije, pokazivat će više brige i empatije ako se netko iz njihove okoline nađe u problemima. Osim toga, preosjetljivi ljudi polažu puno pozornosti na reakcije drugih.

3.

Navikli su na savjete tipa: ‘Nemoj to doživljavati tako osobno’ i ‘Zašto si toliko osjetljiv?’ Osjetljivost može biti smatrana negativnom ili pozitivnom osobinom, ovisno iz koje kulture dolazite. Zeff ističe da je u razgovoru s osjetljivim muškarcima iz Indije ili Tajlanda doznao da ih u djetinjstvu nitko nije zadirkivao zbog preosjetljivosti, za razliku od osjetljivih muškaraca u, primjerice, Sjevernoj Americi.

4.

Više vole sami vježbati. Preosjetljive će osobe izbjegavati timske sportove jer bi se u njima osjećali kako da su pod stalnim povećalom. Radije biraju individualne sportove poput trčanja, planinarenja, biciklizma i plivanja.

5.

Treba im dulje vrijeme za donošenje odluke. S obzirom da detaljnije pristupaju svakom problemu, treba im više vremena i da se odluče. Čak i ako ne postoji opasnost da donesu izrazito krivu odluku, duže će analizirati eventualne posljedice svojih odluka. Doktorica Aron savjetuje preosjetljivim osobama da uzmu onoliko vremena koliko im je potrebno, a radi li se o doista velikoj odluci neka probaju zamisliti razvoj događaja odluče li se za jedno ili za drugo. Važno je naglasiti i da takve osobe u budućnosti lakše donose odluke tog tipa kad jednom dobro promisle.

6.

Donesu li ipak lošu odluku, bit će jako uzrujani. Osjećaj da smo donijeli pogrešnu odluku, svima je neugodan. No hipersenzitivci napravit će pravu dramu jer su njihove emotivne reakcije jače.

7.

Vrlo su usredotočeni na detalje. Preosjetljivi ljudi prvi će primijetiti nove detalje u prostoriji, nečije nove cipele ili promijenu vremena.

8.

Nisu svi preosjetljivi ujedno i introvertirani. Iako su češće introverti, oko 30 posto preosjetljivih su ektrovertirani. Doktorica Aron to objašnjava time da su ekstroverti takvi jer su odrastali u bliskoj zajednici i navikli s drugima lakše komunicirati.

9.

Dobro rade u timu. S obzirom da o svemu doboko promišljaju, osjetljivi ljudi su dobri i cijenjeni radnici. Ali za njih ipak nisu poslovi u kojima treba donositi odluke, kaže Aron.

10.

Skloniji su depresiji. Preosjetljivi su ljudi skloniji anksioznosti i depresiji ali samo ako su imalo negativna iskustva. Brojna loša iskustva iz prošlosti, pogotovo iz djetinjstva, učinit će da se osjetljivi ljudi ne osjećaju sigurno u svijetu, u školi, na poslu. Živčani sustav im je naprosto namješten na anksioznost. No ne moraju zbog toga svi preosjetljivi biti anksiozni. Ako su odrasli u stabilnom okruženju, s time ne bi trebali imati problema.

11.

Brže se rasplaču. Iz ovog je razloga važno da preojetljivi ljudi izbjegavaju situacije u kojima bi se mogle osjećati loše ili posramljeno. I tu je važna okolina – ako prijatelji i obitelj osjetljivih ljudi prihvati tu njihovu osobinu, plač neće biti tumačen kao nešto negativno i čega se treba sramiti.

12.

Iritantni zvukovi jako će ih smetati. Iako nitko ne voli iritantne zvukove, preosjetljivim osobama oni će biti nepodnošljivi. To je zato što je osjetljive vrlo lako previše stimulirati pretjeranim aktivnostima.

13.

Ne vole nasilne filmove. Upravo zbog izražene empatije, preosjetljivi ljudi teško ili nikako ne podnose horore i nasilne filmove.

14.

Vrlo su pristojni. Jako osjetljivi ljudi paze i na svoje ponašanje prema drugima, suosjećajni su i nastoje nikoga ne povrijediti. Zbog toga se ponašaju i ophode vrlo pristojno.

15.

Jako ih pogađa kritika. Osjetljive osobe kritiku proživljavaju puno intenzivnije od neosjetljivih. To za rezultat ima ponašanje u kojem se osjetljivi ljudi služe određenim taktikama kako bi izbjegli kritiziranje. Čine to na način da pokušavaju sve zadovoljiti, vrlo su kritični prema sebi samima i općenito izbjegavaju izvor kritike.

16.

Bolje se osjećaju u skučenim prostorima. Isto kao što preferiraju samo vježbati, tako puno više vole privatnost i na poslu. Zeff trvdi da zato preosjetljivi ljudi puno više uživaju u poslu od kuće ili u vlastitom aranžmanu jer tako mogu kontrolirati svoje radno okruženje.

.

Zdravlje

Rekli su vam da marihuana ne ubija? Krivo!

Mladić je u unajmljenom automobilu izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.

Objavljeno

|

Autor

26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja. Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.

Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.



Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.

Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola

Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće. Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.

Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..

Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.

Nastavi čitati