Prati nas

Zdravlje

Kako prepoznati gripu i kako se liječiti?

Kako prepoznati gripu i kako je razlikovati od prehlade? Znate li da je gripa teška bolest posebno opasna za starije građane i djecu koji su čak puta izloženiji komplikacijama ove bolesti.

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Gripa nije obična prehlada, već je to ozbiljna virusna bolest čiji osnovni simptomi – visoka temperatura, groznica, glavobolja i bolovi u mišićima prevladavaju nad onim respiratornim. Dišni sustav ovaj izrazito zarazni virus kojem inkubacija traje ponekad i manje od 24 sata zahvaća nešto kasnije kada “slama” cijeli organizam, a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestero ljudi, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Posebice je opasna za starije osobe i djecu što po nekim inozemnim istraživanjima potvrđuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Kod djece mogu izazvati otitis mediu – upalu srednjeg uha, a kod, odraslih čak tri vrste upale pluća – virusnu s izrazito visokom smrtnošću, potom virusno-bakterijsku sa smrtnošću do 15 % ,a najlakši oblik pneumonije uzrokovan bakterijama ima mortalitet od također visokih 7 %. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljelog virusa gripe kapacitet pluća smanjuje se za 10%, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20%. Mnoge bolesnike s transplantiranim srcem, među ostalim, do tog zahvata dovedu i posljedice (ne) preležane gripe i njene komplikacije.



Simptomi gripe

– povišena temperatura

– drhtavica

– osjećaj iscrpljenosti i gubitak apetita

– bolovi u mišićima i zglobovima

– curenje i začepljenost nosa

– grlobolja

– kašalj

Gripu treba preležati.

Pijenje mnogo tekućine i mirovanje važnije je od udarnih doza vitamina C ili češnjaka. Gripa ne zahtjeva posjet liječniku, ali treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Gripa se najčešće izliječi bez intervencija, a liječniku treba otići samo ako temperatura traje dulje od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili poremećaj svijesti. Primjerice, ako dijete ima konvulzije ili se ne može probuditi, a odrastao čovjek osjeća smušenost i vrtoglavicu. Gripu uvijek prati tjelesna temperatura viša od 38°C što isušuje organizam.

Najbolji su topli napici (jer prevrući štete grlu jednako kao i hladni), ne previše zaslađeni i bezalkoholni. Treba ih piti u dostatnim količinama kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem i visokim temperaturama. Za spuštanje temperature mogu se koristiti lijekovi za snižavanje temperature, tuširanje u mlakoj vodi , a nikako alkoholni oblozi. Ako je nos začepljen, treba uzimati kapi za nos tako da bude prohodan jer ako nije, može doći do upale srednjeg uha. Korisne su i pastile za grlo kako bi sluznica grla zadržala vlažnost. Dobro je koristiti bili kakve bombone jer se tako ovlažuje grlo i smanjuje nadražaj na kašalj. U slučaju da je kašalj jači, preporučuje se sirup protiv kašlja.

Kada potražiti pomoć liječnika?

– ako imate temperaturu koja traje dulje od četiri, pet dana

– ako otežano dišete, imate kratak dah i jako kašljete

– ako osjećate bol ili pritisak u prsima

– ako imate iznenadne vrtoglavice ili ste ošamućeni

– ako povraćate i imate proljev

– ako se povišena temperatura ponovi nakon poboljšanja simptoma

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati