Prati nas

Zdravlje

Kako prepoznati gripu i kako se liječiti?

Kako prepoznati gripu i kako je razlikovati od prehlade? Znate li da je gripa teška bolest posebno opasna za starije građane i djecu koji su čak puta izloženiji komplikacijama ove bolesti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako prepoznati gripu?
foto: BigStock

Gripa nije obična prehlada, već je to ozbiljna virusna bolest čiji osnovni simptomi – visoka temperatura, groznica, glavobolja i bolovi u mišićima prevladavaju nad onim respiratornim. Dišni sustav ovaj izrazito zarazni virus kojem inkubacija traje ponekad i manje od 24 sata zahvaća nešto kasnije kada “slama” cijeli organizam, a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestero ljudi, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Posebice je opasna za starije osobe i djecu što po nekim inozemnim istraživanjima potvrđuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Kod djece mogu izazvati otitis mediu – upalu srednjeg uha, a kod, odraslih čak tri vrste upale pluća – virusnu s izrazito visokom smrtnošću, potom virusno-bakterijsku sa smrtnošću do 15 % ,a najlakši oblik pneumonije uzrokovan bakterijama ima mortalitet od također visokih 7 %. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljelog virusa gripe kapacitet pluća smanjuje se za 10%, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20%. Mnoge bolesnike s transplantiranim srcem, među ostalim, do tog zahvata dovedu i posljedice (ne) preležane gripe i njene komplikacije.


Simptomi gripe

– povišena temperatura

– drhtavica

– osjećaj iscrpljenosti i gubitak apetita

– bolovi u mišićima i zglobovima

– curenje i začepljenost nosa

– grlobolja

– kašalj

Gripu treba preležati.

Pijenje mnogo tekućine i mirovanje važnije je od udarnih doza vitamina C ili češnjaka. Gripa ne zahtjeva posjet liječniku, ali treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Gripa se najčešće izliječi bez intervencija, a liječniku treba otići samo ako temperatura traje dulje od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili poremećaj svijesti. Primjerice, ako dijete ima konvulzije ili se ne može probuditi, a odrastao čovjek osjeća smušenost i vrtoglavicu. Gripu uvijek prati tjelesna temperatura viša od 38°C što isušuje organizam.

Najbolji su topli napici (jer prevrući štete grlu jednako kao i hladni), ne previše zaslađeni i bezalkoholni. Treba ih piti u dostatnim količinama kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem i visokim temperaturama. Za spuštanje temperature mogu se koristiti lijekovi za snižavanje temperature, tuširanje u mlakoj vodi , a nikako alkoholni oblozi. Ako je nos začepljen, treba uzimati kapi za nos tako da bude prohodan jer ako nije, može doći do upale srednjeg uha. Korisne su i pastile za grlo kako bi sluznica grla zadržala vlažnost. Dobro je koristiti bili kakve bombone jer se tako ovlažuje grlo i smanjuje nadražaj na kašalj. U slučaju da je kašalj jači, preporučuje se sirup protiv kašlja.

Kada potražiti pomoć liječnika?

– ako imate temperaturu koja traje dulje od četiri, pet dana

– ako otežano dišete, imate kratak dah i jako kašljete

– ako osjećate bol ili pritisak u prsima

– ako imate iznenadne vrtoglavice ili ste ošamućeni

– ako povraćate i imate proljev

– ako se povišena temperatura ponovi nakon poboljšanja simptoma

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP