Prati nas

Zdravlje

Oprezno s antibioticima

Prekomjerno korištenje antibiotika veliki je problem zbog opasnosti da bakterije na njih postanu otporne. To će značiti da će obične infekcije, koje se uspješno liječe ves desetljećima, ponovno postati opasne po život.

Objavljeno

|

Kako uzimati antibiotike?
foto: BigStock

Saminicijativno uzimanje antibiotika predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Ako antibiotike uzimamo prekomjerno i kad nema potrebe, bakterije stvaraju otpornost na njih te se povećava opasnost od infekcija i veće smrtnosti, upozorio je Igor Francetić, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih farmakologa, uoči Europskog dana svjesnosti o antibioticima, 18. studenoga. Ovogodišnje obilježavanje tog dana u čitavoj Europi posvećeno je upravo edukaciji javnosti o štetnosti samopropisivanja antibiotika.

Što se tog problema tiče, Hrvatska je u europskom prosjeku, iako mediteranske zemlje generalno bilježe veći broj slučajeva samoinicijativnog liječenja antibioticima. U nekim se mediteranskim zemljama čak mogu i kupiti neki antibiotici koji su u ostatku Europe i Hrvatskoj dostupni samo na liječnički recept. Najgore po tom pitanju stoji Grčka, a najbolje skandinavske zemlje gdje su ljudi vrlo svjesni opasnosti od prekomjernog uzimanja antibiotika.



Postanu li bakterije otporne na antibiotike, operativni će zahvati postati puno opasniji i smrtniji, a u generalnoj populaciji doći će do povećanja obolijevanja i infekcija. Svjetska zdravstvena organizacija je zato upozorila da se svijet opasno približava “postantibiotskoj eri u kojoj bi obične infekcije i manje ozljede koje su već desetljećima izlječive, mogle ponovno ubijati.”

Dodatni problem u Hrvatskoj, upozorio je Francetić, leži u tome što pacijenti vrše pritisak na svoje liječnike opće prakse da im propisuju antibiotike, na što liječnici pristaju bojeći se da ne izgube pacijente.

Također, ljudi moraju biti svjesni da antibiotik ne liječi prehladu u zimskim mjesecima te da nepotrebno uzimanje može promjeniti crijevnu floru, kaže Adriana Vince, stečajna upraviteljica Klinike za infektivne bolesti. Većina infekcija gornjih dišnih puteva, virusnog je porijekla i antibiotik u ovom slučeju nimalo ne koristi. Kod povišene temperature i bronhitisa, antibiotik ne samo da ne pomaže, nego može uzrokovati niz štetnih nuspojava, upozorava Vince.

(prenosi portal Danas.hr)

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati