Prati nas

Zdravlje

Počelo cijepljenje protiv gripe

Kod osoba kojima je gripa ozbiljna prijetnja zdravlju, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20 posto je bolje nego ostaviti te osobe nezaštićene. Najčešće nuspojave cijepljenja su blage i spontano prolaze u roku od dan-dva.

Objavljeno

|

Treba li se cijepiti protiv gripe?
foto: BigStock

U Hrvatskoj je 13. studenog počela cijepljenje stanovništva protiv gripe, javila je Hina. Građani se mogu cijepiti kod izabranog liječnika ili u zavodu za javno zdravstvo za što je osigurano 260.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Cijepljenje je besplatno za osobe s kroničnim bolestima i sve osobe starije od 65 godina, za zaposlene u zdravstvu i ostale zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u njezi bolesnika. U HZJZ-u cijepljenje protiv gripe provodit će se od 9,30 do 15,30 sati svakim radnim danom.

Pojedinačni slučajevi laboratorijski potvrđene gripe detektirani su u nekoliko europskih zemalja, no ni u jednoj europskoj zemlji još nije nastupila sezona gripe. Trajne kontraindikacije za cijepljenje protiv gripe su teška alergija na bjelančevine jaja i pileće bjelančevine, alergija ne neki sastojak cjepiva i teška nuspojava nakon ranije primjene cjepiva protiv gripe. Privremena kontraindikacija za cijepljenje je akutna febrilna bolest, ističu iz HZJZ-a.


Djelotvornost cjepiva protiv gripe je različita od sezone do sezone, a ovisi i o tome koliko se cirkulirajući sojevi virusa poklapaju s cjepnim sojevima, o dobi i zdravstvenom stanju cijepljene osobe i o tome je li osoba cijepljena prethodnih godina. U sezonama kada se sojevi dobro poklapaju, djelotvornost cjepiva se kod zdravih odraslih kreće u prosjeku oko 70 posto, a kod starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima djelotvornost je u pravilu niža. Međutim, kod osoba kojima je gripa ozbiljna prijetnja zdravlju, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjam za 20 posto je bolje nego ostaviti te osobe nezaštićene.

Najčešće nuspojave cijepljenja su blage i spontano prolaze u roku od dan-dva (oteklina i crvenilo na mjestu primjene, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja). Idealno je cijepiti se prije početka sezone gripe, iako i oni koji se ne stignu cijepiti prije početka sezone gripe mogu imati korist od cijepljen.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP