Prati nas

Zdravlje

Zašto gubimo kosu?

Gubitak kose veliki je problem za muškarace, ali i žene. Uzroci mogu biti razni: od stresa i krive prehrane, do genetski uvjetovane ćelavosti. Važno je naglasiti da brzog rješenja – nema.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Lijek za ćelavost
foto: bigStock

Gubitak kose, čest kod muškaraca i nekih žena u srednjoj dobi, ima značajne emotivne i psihološke posljedice. Također, posljedice mogu imati i preparati protiv gubitka kose koji se reklamiraju kao čudotvorni, donosi portal Huffington Post.

Spencer Kobren, predsjednik američkog udruženja koje se bavi tom problematikom i autor knjige „Ćelava istina: Prvi cjeloviti vodič za prevenciju i tretiranje gubitka kose“, prisjeća se slučaja muškarca čije vlasište je bilo ozbiljno izobličeno upravo zbog loše napravljene transplantacije kose. Dotični je, kaže Kobren, namjerno postao policajac kako bi uvijek mogao nositi kapu.


40% ljudi koji pate od gubitka kose su žene i taj fenomen za njih zna biti posebno poražavajuć. Muškarci koji gube kosu uobičajena su pojava, a to se čak može smatrati i privlačnim. No kod žena je posve drugi slučaj, što ih čini posebno osjetljivima na razne neučinkovite „lijekove“ protiv gubitka kose na koje troše mnogo novca, vremena i energije.

Mnogi muškarci zbog ovog problema toliko pate da su skloni samoubojstvu, kaže David Kingsley, autor knjige „Lijek protiv gubitka kose“. Također, problem je traumatičan i za njihove žene te bitno utječe na njihov socijalni i bračni život.

Industrija preparata protiv gubitka kose vrijedna je 3,5 milijarde dolara, što je više od vrijednosti industrije lijekova protiv prehlade i gripe. No, oko 99% tih preparata uopće ne djeluje, upozorava Kobren. Što, dakle, potiče gubitak kose u srednjoj dobi i što doista pomaže?

Uzroci gubitka kose

Učinkovitost tretmana protiv gubitka kose ovisi ponajprije o tome što je gubitak kose uzrokovalo. Postoje mnogi razlozi zašto kosa ispada:

–  Nasljedni faktor

–  Hormoni

–  Stres

–  Loša prehrana

–  Kemijski preparati za kosu

–  Određeni lijekovi

–  Operativni zahvati i visoka temperatura

Gubitak kose ponekad je uzrokovan kombinacijom faktora. Osoba može gubiti kosu zbog zajedničkog djelovanja stresa, nedavne operacije i lijekova. Ćelavost kod muškaraca najčešće je, pak, posljedica djelovanja hormona i nasljednog faktora i pojavljuje se kod onih muškaraca osjetljivih na hormon dihidrotestosteron (DHT).

Suprotno popularnom mišljenju, kaže Kingsley, nasljedna ćelavost vjerojatno nije povezana s majčinim ocem. Najnovija istraživanja ukazuju da djevojčice slijede genetski uzorak majčine majke, a dječaci uzorak očevog oca. No, naglašava Kingsley, najvjerojatnije je ipak da utjecaja ima i jedna i druga strana.

Prvi korak koji bi osoba trebala poduzeti, kaže Sophia Emmanuel, certificirani trihologist (osoba stručna u problemima vezanim uz glavu i vlasište), jest da pravilno dijagnosticira svoje stanje i uzroke gubitka kose. Postavljanje dijagnoze uključuje krvne pretrage koje će otkriti eventualne nedostatke u prehrani, pregled i biopsiju vlasišta te podatke o stilu života i obiteljskoj situaciji. Jednom kad saznamo uzroke gubitka kose, možemo primijeniti točno određeni tretman koji će pomoći da se gubitak kose zaustavi ili da se potakne njen rast.

Tretmani protiv gubitka kose

Jedan od mitova vezanih uz gubitak kose, naglašavaju i Emmanuel i Kingsley, jest da je gubitak kose trajan – a nije.

Kad su uzroci ćelavosti stres ili loša prehrana, gubitak kose je uglavnom privremen. U takvim slučajevima ponovni rast kose može se potaknuti dodatnim unošenjem cinka i željeza te otklanjanjem uzroka stresa – premda stručnjaci napominju da je u takvim slučajevima potrebno i po nekoliko mjeseci da se stanje popravi.

Genetski uvjetovan gubitak kose, s druge srane, uglavnom je trajan, kao i onaj uzrokovan ozljedama vlasišta, navodi Emmanuel. Ozljede nanesene kemijskim preparatima ili prečvrstim poni-repom, u SAD-u su najčešće kod crnkinja. Osim toga, gubitak kose može biti uzrokovan i nekim autoimunim poremećajima.

Žene s genetskim ili autoimunim gubicima kose nemaju baš mnogo opcija za ponovni rast kose, kaže Kobren. Postoji preparat Minoxidil, no on samo pomaže da se stanje ne pogorša ali ne i da izraste nova kosa.

Kobren preporučuje ženama da pokušaju s preparatima dostupnima preko recepta kako bi izblegle dodatne troškove. Mnogi proizvođači dodaju minoxidil u šampone i regeneratore za kosu, no u tom se slučaju radi o vrlo skupim proizvodima.

Muškarci s genetskim gubitkom kose imaju više opcija za popravljanje svog stanja, navodi Kobren, i to zahvaljujući preparatu finestaridu, koji se može naći u proizvodu Propecia. Finesterid djeluje tako što blokira proizvodnju dihidrotestosterona koji potiče gubitak kose. Klinički testovi pokazali su da finestarid čini kosu muškarca gušćom.

No mnogi muškarci nerado uzimaju finesterid zbog mogućih nuspojava vezanih uz seksualnu funkciju i libido. Testovi također pokazuju da te nuspojave mogu biti zamjetne i nakon prestanka terapije.

Što je s operacijom?

Operacija može biti učinkovita opcija za muškarce čija je ćelavost genetsku uzrokovana, kaže Kobren. Zahvat uključuje premještanje kose s područja otpornog na DHT, na područje gdje je gubita kose zamjetan. S obzirom da žene nisu osjetljive na DHT, taj se postupak kod žena ipak rijetko primijenjuje i to unatoč agresivnoj marketinškoj kampanji. Kobren naglašava kako ženama nikako ne preporučuje operaciju presađivanja kose.

No i muškarci bi trebali biti oprezni kod donošenja takve odluke jer uspješnost zahvata uvelike ovisi o stručnosti liječnika koji će zahvat obaviti. Čitavo područje kozmetičkih operacija vrlo je opasno, upozorava Kobren, a to se naročito odnosi na granu vezanu uz gubitak kose. Kobren akođer navodi kako poznaje ginekologa koji se predstavlja kao stručnjak za presađivanje kose. Ako ju obavlja nestručna osoba, transplantacija kose može teško i dugotrajno unakaziti osobu koja joj se podvrgla.

Kobren je osnovao Međunarodno udruženje za operativnu obnovu kose – International Alliance of Hair Restoration Surgeons (IAHRS.org) – kako bi pacijentima pomogao prepoznati kvalitetne stručnjake. Kaže kako je organizacija do sada primila preko 900 prijava, no prihvatila tek 65 ljudi čiji rad je zadovoljio kvalitetom.

Kobren nadalje savjetuje ljudima zainteresiranima za presađivanje kose, da dobro istraže ponudu u mjestu u kojem žive, u čemu im može pomoći i web stranica IAHRS.org. No sama činjenica da je neka liječnička ordinacija zavedena na stranici, ne mora nužno značiti i da je taj liječnik pravi odabir za određenog pacijenta.

Najvažnija stvar koju osoba zainteresirana za presađivanje kose može učiniti, jest – domaća zadaća. Razgovarajte sa specijalistima, upoznajte ljude koji su i sami išli na presađivanje, informirajte se na internetu. Taj dio posla vrlo je važan i stoga što utječe na cijenu postupka.

Uobičajen postupak presađivanja kose uključuje oko 2000 „presadnica“, a svakoj pojedinoj cijena se kreće od 5 do 11 dolara. Minimalna investicija tako se kreće oko 20.000 dolara. (podaci se odnose na SAD, op.u.)

Ostali „lijekovi“ i mitovi

Kobren smatra da druga dva vrlo česta načina liječenja ćelavosti – terapija plazmom i laserska terapija – mogu biti učinkovita, iako u ovom trenutku ne prepručuje ni jedan zbog nedovoljnih kliničkih ispitivanja koja bi dala pouzdane informacije o učinkovitosti. No, rezultati dosad provedenih ispitivanja svakako su obećavajući.

Velika većina čudotvornih lijekova, poput šampona za gušću kosu, uopće ne djeluju. Čak i tretmani koji inače djeluju, neće imati učinka ako ije otkriven pravi uzrok ćelavosti.

Kinsley naglašava još tri mita vezana uz gubitak kose:

Mit broj 1 – svakodnevno pranje uzrokuje gubitak kose.

To je potpuno netočno. Zbog učestalog pranja nećete izgubiti kosu, ne bojte se.

Mit broj 2 – brijanje glave učinit će da nova kosa bude gušća

I to je potpuno netočno. Brijanje glave na ćelavo neće imati utjecaj na kasniji rast kose i njezinu kvalitetu.

Mit broj 3 – postoje brza rješenja

Kod nekih medicinskih stanja postoje brza rješenja, ali gubitak kose nije jedan od njih. Ne postoji preparat koji jednostavno stavite na glavu i on riješi problem ćelavosti.

 

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP